Gorbačov: Izgleda kao da se svet sprema za rat

Svet 27. jan 201714:17 > 14:19
REUTERS/Hannibal Hanschke

Poslednji predsednik Sovjetskog saveza Mihail Gorbačov, u tekstu koji je napisao za američki Tajm magazin, apeluje na zaustavljanje nove trke u naoružanju između Rusije i SAD.

„Današnji svet preplavljen je problemima. Ljudi koji donose odluke i određuju politike izgledaju zbunjenimi i izgubljeni. Ipak, nijedan problem danas nije važniji od militarizacije politike i nove trke u naoružanju. Zaustavljanje te opasne trke mora biti naš prvi prioritet. Sadašnja situacija postala je previše opasna“, navodi Gorbačov.

„Sve više vojnika, tenkova i oklopnih vozila se dovlači u Europu. Ruske i NATO snage i naoružanje koje su nekad jedni druge gledale iz udaljenosti danas su raspoređene vrlo blizu jedne drugima, kao da će zapucati jedne na druge jer su u dometu. I dok se državni budžeti naprežu da bi ljudima osigurali osnovne potrebe, sve se više novca troši na vojsku. Lako se nalazi novac za sofisticirana oružja čija je destruktivna moć usporediva sa moći oružja masovnog uništenja; za podmornice čija jedna salva može uništiti polovicu kontinenta, baš kao i za obrambene raketne sisteme koji podrivaju stratešku stabilnost“, navodi on.

„Političari i vojni zvaničnici zvuče sve ratobornije, a obrambene doktrine su sve opasnije. Komentatori i TV lica pridružuju se huškačkom horu. Sve to izgleda kao da se svet priprema za rat“, upozorava Gorbačov.

Moglo je biti drugačije

U drugoj polovini osamdesetih godina Rusija je zajedno s SAD lansirala proces smanjena nuklearnog naoružanja kako bi smanjili nuklearnu pretnju. Prema tom dogovoru, 80 posto nuklearnog naoružanja akumuliranog u vreme Hladnog rata je razmontirano ili uništeno, a opasnost od nuklearnog rata kao posledice tehničkog kvara ili incidenta je smanjena. To je bilo moguće zahvaljujući svesti lidera velikih nuklearnih sila da je nuklearni rat neprihvatljiv, piše poslednji predsednik SSSR-a.

 „U novembar 1985, na prvom samitu u Ženevi, lideri Sovjetskog saveza i SAD su objavili: nuklearni rat ne može biti dobijen i ne sme se nikada voditi. Naše dve nasije neće stremiti vojnoj nadmoći. Ova izjava je dovela do osjećaja olakšanja širom sveta. Sećam se sastanka Politbiroa iz 1985. godine na kojem se raspravljalo o obramenoj doktrini. Predloženi nacrt sadržavao je ovakav jezik: ‘Odgovoriti na napad svim raspoloživim sredstvima’. Članovi Politbiroa usprotivili su se ovoj formuli. Svi su pristali na nuklearno naoružanje mora služiti samo jednoj svrsi: prevenciji rata. I da krajnji cilj treba biti svet bez nuklearnog naoružanja“, piše Gorbačov.

„Nuklearna pretnja danas se, međutim, ponovo čini stvarnom. Odnosi između velikih sila pogoršavaju se već godinama. Zagovornici naoružavanja i vojno-industrijski kompleks zadovoljno trljaju ruke. Moramo se tome otrgnuti“, napisao je.

Moramo nastaviti dijalog vezan za borbu protiv terorizma, nastavlja, jer to je zaista važan i hitan zadatak, ali to nije dovoljno za normalan odnos i moguće partnerstvo – moramo se fokusirati na prevenciju rata i smanjenje vojnog arsenala.

„U modernom svetu, ratovi moraju biti stavljeni van zakona, zato što nijedan svetski problem s kojim se suočavamo ne može biti rešen ratom – ni siromaštvo, ni okolina, ni migracije, ni rast populacije, niti oskudica resursa“, piše Gorbačov.

Apelovao je na članice Saveta bezbednosti UN, podsećajući ih da su primarno odgovorne za međunarodni mir i sigurnost – da prve istupe i prihvate rezoluciju prema kojoj će jasno poručiti da nuklearni rat nije prihvatljiv i nikada se neće voditi.

„Mislim da inicijativa za usvajanje takve rezolucije mora doći od Donalda Trumpa i Vladimira Putina – predsednika dve nacije koje drže preko 90 posto svetskog nuklearnog arsenala i zato nose posebnu odgovornost“, navodi Gorbačov.

„Američki predsednik Frenklin Ruzvelt jednom je rekao da je jedna od glavnih slobora – sloboda od straha. Danas, teret straha i stres onih koji ga nose oseća se među milionima ljudi, a glavni razlozi za to su militarizam, vojni sukobi, utrka u naoružanju te nuklearni Damoklov mač. Rešavanje tog straha znači oslobođenje ljudi. To bi trebao postati naš zajednički cilj. Mnogi drugi problemi nakon toga će se lakše rešiti. Vreme za odluku i delovanje je sada“, zaključuje on.