Strah od "efekta Tramp" na predsedničkim izborima u Austriji

Svet 03. dec 201621:49 > 21:58
Reuters/Heinz-Peter Bader.jpg

Austrijanci će u nedelju imati prilike da konačno, u trećem pokušaju, izaberu šefa države, pošto su, zbog manjkavosti izbornog materijala, izbori dva puta odlagani.

Glasači u Austriji prvi put su izašli na predsedničke izbore 24. aprila, kada su imali izbor između šest kandidata.

Drugi krug izbora, od 22. maja, u kojem je pobedio nezavisni kandidat Aleksander Van der Belen, ustavni sud je poništio.

Moguća pobeda desničara Norberta Hofera se u međunarodnim medijima predstavlja kao još jedan udar na EU.

“Definitivno postoji efekat Tramp“, ocenjuje politički analitičar Tomas Hofer. “On je sada glavna motivacija za obe strane, ali može da ima pozitivaniji efekat na Hoferovoj strani, jer on može svojim glasačima da kaže: ‘Vidi imamo šansu, moguće je, Tramp je to dokazao’“, navodi on.

Od “efekta Tramp“ strahuju i pojedini građani Beča, poput Franca Švajgera. “Norbert Hofer će dobiti više glasova, kao i Tramp u Americi. I to je po meni malko opasno“, smatra Švajger.

Kandidat za predsednika Austrije Aleksander van der Belen poručio je da se na izborima u nedelju, ne radi samo o dve osobe, već o pravcu u kom će se razvijati Austrija.

“Biramo želimo li uspostaviti stare granice i dobrovoljno se ograditi, usamljeno ići u budućnost, ili želimo da Austrija ostane važna članica u EU“, poručio je on.

Norbert Hofer će, ako pobedi u nedelju, biti prvi predsednik Austrije iz redova desnice u posleratnoj istoriji zemlje. On je negirao spekulacije da će ako pobedi odmah raspisati referendum za ostanak Austrije u EU:

“Norbert Hofer će biti predsednik koji će delovati nezavisno od političkih partija, u interesu naroda, i on će biti garancija da političke stranke ne donese odluku protiv volje naroda“, tvrdi predsednik Slobodarske partije Hans Kristijan Štrase.

Hofer međutim najavljuje referendum u slučaju prijema Turske u Uniju. Želi da u EU formira protivtežu velikim zemljama, time što bi okupio zemlje Višegradske grupe, ali i Balkana, kako bi usaglašavali stavove unutar Unije.

Van der Belen, s druge strane, pokušava da se prikaže kao kandidat centra i privuče građane strahom od desnice.