Aleksandar Kareljin: Neprevaziđeni rvački šampion

Ostali sportovi 09. mar 201518:02 > 18:04
Getty Images Sport, Alexander Hassenstein

Trinaest godina duga profesionalna karijera. Tri puta olimpijski šampion, devet puta prvak sveta. Dvanaest puta najbolji u Evropi... 889 borbi i samo dva poraza.

Pričamo o legendarnom Aleksandru Kareljinu, ruskom rvaču, čoveku koga su zvali „Eksperiment“. Šampionu koga su se plašili i kome su se divili.

Visok 192 centimetra i težak 130 kilograma, okretan poput pantera… Snažan i nemilosrdan. Pobedili su ga samo Igor Rastrutski, sovjetski šampion, davne 1987. i Rulon Gardner 2000. na Olimpijadi u Sidneju. Od Amerikanca je izgubio teško povređen i to na poene, mada se svi slažu da je trebao da dobije taj duel.

Malo ko je želeo da uđe sa njim u ring. „Ko god bi ušao sa njim u ring i susreo njegov čelični pogled već bi izgubio meč. I deo duše sa njim“, napisao je jedan ruski novinar.

„Niko ne voli da leti… Moji protivnici… Oni ne razumeju… Ja svakog dana treniram onoliko i onako kako oni nisu trenirali za ceo život…“, rekao je jednom upitan zašto ga se svi plaše.

U jednoj rečenici opisao ga je i Mik Hal, dugogodišnji direktor rvačkog tima SAD:

„Njegova snaga… To nije ljudska snaga…“

Rvanjem je počeo da se bavi sa 13 godina u Novosibirsku. Na jednom od prvih takmičenja na pola je polomio butnu kost. Njegova majka insistirala je da prestane da se bavi tim sportom, ali za njega je tada bio početak. Nije želeo da odustane od sporta kojem je „dao nogu“, kako je kasnije pričao.

Često je prepričavao da mu je najteži protivnik bio – frižider:

„Kupili smo frižider. Stari, kabasti, sovjetski model težak oko 180 kilograma. U zgradi nije bilo lifta. Odneo sam ga na osmi sprat sa ove dve ruke. Ni sam ne znam kako.“

Poznat je po „Kareljinovom dizajnu“, potezu koji u teškoj kategoriji niko osim njega nije umeo niti mogao da izvede. Protivnika, koji bi ležao potrbuške uhvatio bi s leđa, podigao visoko u vazduh i snažno bacao na pod. Time je zarađivao maksimalnih pet poena (u grčko-rimskom stilu). Nikada pre ili posle njega ovaj potez nije viđen u rvanju.

Nakon poraza na Olimpijadi u Sidneju, povukao se iz rvanja i odlučio da postane najbolji u drugoj sferi života. Doktorirao je na sibirskoj Akademiji za fizičku kulturu.

Na lični poziv Vladimira Putina, započeo je i političku karijeru. Više puta biran je u Dumu, a sada je član Odbora za međunarodne odnose ruskog Parlamenta.