Oduzimanje medalje dokaz da je Bolt još veći

Phil Walter/Getty Images

Najbrži čovek na svetu Jusein Bolt u sredu je ostao bez jedne od svojih devet olimpijskih medalja. Iako je ta vest pomalo rastužila njegove navijače, uprkos tome što medalju nije izgubio svojom krivicom, ta vest izvesno je dokaz da su uspesi Jamajčanina zapravo još veći.

Ponovnom analizom uzoraka sa Olimpijskih igara 2008. godine utvrđeno je da je Boltov partner iz štafete 4×100 metara Nesta Karter bio pozitivan na doping. Upravo u Pekingu, Bolt je započeo svoju dominaciju, koju je potom nastavio četiri godine kasnije u Londonu, a potom u Rio de Žaneiru prošle godine, i to samo kada su Olimpijske igre u pitanju.

Osvojio je tri puta po tri olimpijska zlata, što nikada ranije nije viđeno u istoriji, potpunom dominacijom na 100 i 200 metara, kao i štafeti. Iako je ostao na osam zlata, Boltovi uspesi nisu nimalo zasenjeni Karterovim rezultatima.

Kada je prošle godine upitan šta misli o potencijalnom gubitku medalje, Bolt je rekao da će prihvatiti odluku kakva god ona bude.

„Godinama radite da biste osvajali zlatne medalje, radite vredno da biste bili šampion, tako da mi to slama srce. Ali, to je jedna od onih stvari na koje ne možete da utičete. Ako bude potvrđeno i budem morao da vratim medalju, to neće biti problem“, rekao je Bolt tada.

Tokom cele karijere, Bolt je zbog svojih rezultata bio pod lupom, ali nikada nije pao na doping testu, za razliku od svojih rivala. Njegova karijera je besprekorna, a vest o Karteru izvesno dokazuje da je on još veći od onoga što bilo ko misli. Razlog za to je činjenica da su svi drugi sprinteri koji su prišli njegovom svetskom rekordu u nekom trenutku svoje karijere bili pozitivni na zabranjene supstance.

Boltov rekord iznosi devet sekundi i 58 stotinki, a ostvario ga je na Svetskom prvenstvu u Berlinu 2009. godine. Najbliže tom vremenu prišli su Amerikanac Tajson Gej i Boltov sunarodnik Johan Blejk, koji su bili za 11 stotih delova sekunde sporiji. Gej je zbog dopinga odradio jednogodišnju suspenziju, dok je Blejk bio suspendovan na tri meseca 2009. godine. Pre Geja i Blejka, najbrže posle Bolta trčao je još jedan Jamajčanin Asafa Pauel, koji je zbog dopinga bio suspendovan na šest meseci.

Od svih rivala najbržeg čoveka na svetu najviše doping prekršaja imao je Amerikanac Džastin Getlin, koji je dva puta pao na doping testu. Prvo je odradio jednogodišnju suspenziju, a pčotom četvorogodišnju, a potom se vratio atletici i rekord karijere ostvario u vremenu od 9.74. Karter je trčao za četiri stotinke sporije, a sekundu brže od Amerikanca Morisa Grina, čiji rekord je bio na snazi od juna 1999. godine, pre nego što ga je prvo nadmašio Pauel, a potom ga Bolt pomerao tri puta.

Svi ti podaci ukazuju da su od šestorice sprintera koji su trčali 100 metara brže od 9.79 sekundi petorica u nekom trenutku svoje karijere koristili nedozvoljene supstance. Bolt nijednom nije pao na doping testu, a karijeru planira da završi ove godine na Svetskom prvenstvu u Londonu, koje je na programu u avgustu.