Sećanje na "kralja guštera", američkog pesnika i rok ikonu Džima Morisona

Showbiz 03. jul 201913:51 > 13:52
Wikipedia

Danas se navršava 48 godina od smrti legendarng američkog muzičara i pesnika Džima Morisona, čiji grob u Parizu predstavlja jednu od nezaoblizanih turističkih atrakcija pored Ajfelove kule, Jelisejskih polja, Trijumfalne kapije i Luvra.

Džim Morison, čije je pravo ime bilo Džejms Daglas Morison rođen je 8. decembra 1943. godine u američkom gradu Melburnu. Bio je pevač i vođa „Dorsa“ i smatran za jednog od najharizmatičnijih pevača u istoriji rokenrola.

Njegova smrt u 27. godini, 3. jula 1971. godine u Parizu zaprepastila je njegove obožavaoce. Okolnosti njegove smrti i tajna sahrana bile su predmet beskrajnih glasina i igrali su značajnu ulogu u mistici koja nastavlja da ga okružuje.

Morison je ostao jedan od najpopularnijih i najuticajnijih pevača u istoriji roka, dok su pesme „Dorsa“ postale obavezne u kompilacijama radio stanica koje su puštale klasičnu rok muziku.

Do danas je Morisom široko poštovan kao prototip rok zvezde – grub, privlačan i misteriozan.

Najpoznatije pesme „Dorsa“ su „The End“, „When the Music is Over“, „Light my Fire“, „Crystal Ship„, „LA Woman“, „Riders on the Storm“ i „Break on Through“.

Uticao je na mnoge umetnike, među kojima su slavni Peti Smit, Jan Kertis i Igi Pop.

Pored muzike, Morison je kao pisac i pesnik bio pod uticajem Fridriha Ničea, Vilijama Blejka, Šarla Bodlera, Džeka Keruaka, a posebno Artura Remboa, često govoreći za sebe da je „Rembo u kožnoj jakni“.

Za života je uspeo da izda dve knjige „The Lords – Notes on Vision“ i „The New Creatures“. Posthumno su izdate još dve zbirke pesma „Wilderness“ i svetski poznat „The American Night“.

Umetnik je bio jedan od retkih visoko školovanih muzičara svog vremena. Završio je Univerzitet u Kaliforniji – UCLA, koji se smatra jednim od najboljih univerziteta u SAD.

Morison je sebe prvenstveno smatrao pesnikom, a jednom prilikom je rekao: „Ako moja poezija teži da dostigne bilo šta, to je da oslobodi ljude od ograničenog toka života u koji gledaju i osećaju“.

Sahranjen je na čuvenom groblju Per Lašez u Parizu na kojem su sahranjeni velikani svetske književnosti, umetnosti i slavne ličnosti kao što su Žan-Batist Poklen – Molijer, Frederik Šopen, Oskar Vajld, Onore de Balzak, Marsel Prust, Marija Kalas, Isidora Dankan, đoakino Rosini, Žorž Bize, Ivan Montan, Simon Sinjore i Edit Pjaf.