Broj ekstremnih vremenskih nepogoda povećao se u poslednjih 50 godina pet puta i one su izazvale više štete, ali i manje žrtava zahvaljujući boljim sistemima za rano upozoravanje, navodi UN u najnovijem izveštaju.
Po Atlasu Svetske meteorološke organizacije koji beleži broj poginulih i materijalne štete nastale zbog ekstremnih meteoroloških prilika, klimatskih i hidroloških, od 1970. do 2019, te su katastrofe pet puta češće u tom razdoblju.
„Broj ekstremnih meteoroloških pojava, klimatskih i hidroloških, i dalje se povećava. Zbog klimatskih promena postaće češće i nasilnije u mnogim delovima sveta“, upozorio je u saopštenju glavni sekretar UN-ove agencije Peteri Talas.
U svetu je u poslednjih 50 godina zabeleženo više od 11.000 katastrofa pripisanih tim pojavama u kojima je poginulo nešto više od dva miliona ljudi, a šteta se procenjuje na 3.640 milijardi američkih dolara (više od 3.080 milijardi evra).
U proseku, u tih je 50 godina svaki dan zabeležena jedna meteorološka katastrofa, klimatska ili hidrološka, pri čemu je svaki dan poginulo 115 ljudi i naneta je šteta od 202 miliona američkih dolara.
Više od 91 posto tih smrtnih slučajeva dogodilo se u zemljama u razvoju.
Suša je odgovorna za najveći broj smrtnih slučajeva u tih 50 godina. Odnela je gotovo 650.000 ljudskih života, a slede oluje s više od 577.000 mrtvih, te poplave s 58.700 mrtvih i ekstremne temperature s gotovo 56.000 mrtvih.
„Bolje pripremljeni“
Uprkos tome, poboljšanje sistema za rano upozoravanje i upravljanje katastrofama omogućilo je značajno smanjenje broja žrtava. Broj poginulih pao je s više od 50.000 na godinu 1970-ih na manje od 20.000 u 2010-im.
„Jednostavno smo bolje pripremljeni nego ikad pre za zaštitu života“, ističe Talas.
Ali, još treba puno toga učiniti: samo polovina od 193 članica Svetske meteorološke organizacije ima sisteme za rano upozoravanje na razne opasnosti.
Organizacija poziva takođe da se poboljšaju mreže za meteorološka i hidrološka praćenja u Africi, u nekim područjima Latinske Amerike i u ostrvskim državama na Pacifiku i Karibima.
Mami Mizutori, koja vodi Kancelariju UN za smanjenje rizika od katastrofa, takođe je, u saopštenju, izrazila zadovoljstvo što se sve više života spasava zahvaljujući tim sistemima za rano upozoravanje.
Ali je i upozorila da „broj ljudi izloženih rizicima od katastrofa ne prestaje da raste zbog demografskog rasta u tim rizičnim područjima i zbog većeg intenziteta meteoroloških pojava i njihove veće učestalosti“.
Kad je reč o gubicima privrede, oni su narasli s prosečnih 49 miliona dolara na dan 1970-ih na 383 miliona dolara od 2010. do 2019.
Oluje su bile najčešći uzrok materijalne štete i odgovorne su za najveće privredne štete u svetu, navodi organizacija.
Sedam od deset najskupljih katastrofa u tih 50 godina dogodilo se nakon 2005. godine, od kojih samo 2017. tri – uragani Harvi (97 milijardi američkih dolara štete), Marija (gotovo 70 milijardi dolara štete) i Irma (gotovo 60 milijardi dolara štete).
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare