Profesor za N1: Klimatske promene ne vidimo kao pretnju kakva jeste

SciTech 10. avg 202118:02 > 16. sep 2021 12:34 2 komentara

Profesor Dejmon Metjuz sa Univerziteta Konkordija bio je među autorima dugo očekivanog izveštaja IPCC-a o klimatskim promenama. Izveštaj koji je objavljen u ponedeljak dao nam je prilično mračan pogled na budućnost planete u pogledu klimatskih promena ako ne preduzmemo hitne mere.

Međutim, profesor Metjuz kao i dobar deo njegovih kolega smatra da vrata još nisu zatvorena, ali da li će ostati otvorena – odgovor će se znati u budućnosti.

Profesor za N1 sumira šta su ključni zaključci ovog izveštaja i kakve su preporuke.

„Mislim da su ključni zaključci zaista naredno poglavlje svakog izveštaja koji IPCC objavi. Klimatske promene se dešavaju. Sada smo na 1,1, 1,2 stepena iznad industrijske temperature. A temperature rastu i nastaviće rast, osim ako ne smanjimo emisiju gasova staklene bašte u atmosferu. Mislim da je posledica klimatskih promena širom sveta vrlo jasna. U skladu je sa naučnim projekcijama. Tako da smo poprilično na putu ka klimi koja se sve više menja i sve opasnijim klimatskim uslovima. Stvar je u tome da ako želimo da ispunimo ciljeve Pariškog klimatskog sporazuma, da bismo promenili put budućnosti, moramo početi što više možemo emisije smanjivati na nulu“, rekao je on.

Među zaključcima se navodi bi trebalo sve više očekivati onih događaja kakve smo viđali proteklih nedelja – sa vrućinama, poplavama, rastom nivoa mora i temperature.

Povezane vesti:

„Sigurno je da su toplotni talas i ekstremna vrućina veoma jasno povezani sa prosečnom globalnom temperaturom. Dok se beleži rast prosečnih globalnih temperatura, rašće i broj toplotnih talasa. Takođe, poplave i vlažni uslovi su jako povezani sa globalnom temperaturom, regionalno je to malo teže predvideti. Ali da, dok raste globalna temperatura, očekuje se da će se intenzitet i težina ekstremnih događaja poput onih koje vidimo takođe povećati“, kazao je Metjuz.

Na zapadu Kanade videli smo da je grad spaljen, ako možemo tako reći, temperatura je bila 49.6 stepeni Celzijusa. U Grčkoj su trenutno aktuelni požari i temperatura koja je tamo zabeležena je bila 53 stepena Celzijusa. U Nemačkoj, Austriji, Belgiji desile su se nezapamćene poplave. Češku je pogodio tornado. Profesor objašnjava šta nam to govori o stanju klime danas.

„Govori nam da se stanje klime menja. Ljudski podstaknuto globalno zagrevanje sada dotiče svaki vremenski događaj na planeti na neki način. Ne možemo uvek govoriti da se neki konkretni vremenski događaj neće desiti, da se svet ne zagreva jer se bilo šta može desiti, Ali, znamo da su događaji kakve smo videli verovatniji i da postaju sve više uobičajeni jer rastu globalne temperature zbog uticaja kojeg na klimu imamo. Dakle da, sada smo u trenutku da kad god se ekstremno vreme desi, velike su šanse da će biti teži nego očekujemo i da je ta povećana težina povezana sa temperaturama koje rastu širom sveta“, objašnjava profesor Dejmon Metjuz.

Kaže da je slušao zvaničnicu za vrućinu u Atini koja navodi da su stare šume spaljene u požarima, da će biti potrebne decenije da se to nadomesti, da se ta područja ponovo pošume. On ističe da će u opasnosti biti usevi, reke, pitka voda i dodaje šta možemo da uradimo.

„Moramo da transformišemo naš sistem globalne energije, počenemo da proizvodimo energiju bez da proizvodimo ugljenik. To je glavni cilj. Scenario budućnosti u kome bismo uspeli da ograničimo prosečan rast globalne temperature na 1,5 ili barem malo ispod 2 stepena, su scenarija gde brzo dekarbonizujemo sve širom sveta i gde ćemo nultu emisiju ugljenika ostvariti unutar dve do tri decenije. Ovo je zaista izazov. Imamo jako dobro razumevanje onoga što se trenutno dešava i kako je to povezano s klimatskim promenama. Mnogo je klimatskih simulacija oko toga kako bi budućnost mogla da izgleda. Ipak, imamo izbor i takvu budućnost ne moramo da odaberemo, možemo izabrati dosta drugačiju budućnost, onu gde ovaj problem ozbiljno shvatamo i gde ćemo ostvariti potrebne nivoe redukcije gasova staklenih bašta. To bi bilo jako drugačija budućnost, ne ista kao danas, klima će se i dalje menjati, ali možda neće biti toliko katastrofalna, koliko bi drugi scenariji mogli biti“, smatra Metjuz.

Ističe da ako to ne promenimo da li bi trebalo očekivati u budućnosti da vidimo da se u naseljima koja su u ovom trenutku naseljena, da će biti prevruće ili previše hladno za život i da bi se trebalo pripremiti, na primer, na nedostatke hrane ili čak vode u nekim delovima sveta.

„Ponavljam, ako ovaj problem ozbiljno ne shvatimo, ako nastavimo s povećanim emitovanjem gasova u atmosferu, onda da, u narednim decenijama ili ka kraju veka ćemo biti u sasvim drukčijem klimatskom režimu. Možda će i biti područja gde će biti prevruće za stanovanje. Sigurno je da će biti uticaja na proizvodnju hrane širom sveta, kao i na nedostatak vode. Ali, ponavljam, ovo nije scenario koji moramo da pratimo, postoje opcije, možemo odabrati da ovaj problem zaista ozbiljbno shvatimo. Prošle godine smo videli koliko brzo vlade mogu da odgovore na globalnu pretnju pandemije. Do sada nismo odgovorili na klimatske promene na taj način, nismo ih videli kao globalnu pretnju kakva jeste. Osim što neki delovi sveta sigurno jesu i ovo nastavljaju da zagovaraju, ali velika većina sveta nije odgovorila na klimatske promene s dovoljno alarma, energije i pažnje. Ali, ako to odlučimo da uradimo, moći ćemo da promeniti tu katastrofalnu budućnost koja bi se u suprotnom mogla desiti“, zaključio je Dejmon Metjuz za N1.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare