Može li se na Novom Beogradu bez zelenila, Simić – novi blokovi kao skladišta

SciTech 18. maj 202218:28 > 18:34 12 komentara
Ivan Simić
N1

Dr Ivan Simić sa Arhitektonskog fakulteta u Beogradu govorio je u Danu uživo o problemu nestajanja zelenila u gradu, konkretno na Novom Beogradu. Prema njegovim rečima, "blokovi koji nisu stambeni imaju manji procenat zelenila, i do nula odsto". "Ali je pitanje da li na Novom Beogradu treba da imamo procenat nula zemljišne podloge. Ti novi stambeni blokovi u odnosu na one koji su izgrađeni ranije izgledaju kao neka skladišta objekata", kaže on i dodaje da je mreža zelenila jedini način da se gradovi adaptiraju na klimatske promene.

Kako je rekao, on se bavi urbanizmom, ali sa aspekta klimatskih promena.

„Ako bismo morali da izdvojimo jedan parametar koji je ključni, onda bismo mogli da izdvojimo zemljišni pokrivač. Novi Beograd ima vrlo koherentnu istoriju planiranja izgradnje, to je u potpunosti planirani deo grada koji je planiran po principima modernizma. Poslednjih 20 godina se traga za koncepcijom šta dalje, nakon 2000ih godina dolazi do transformacije društveno ekonomskog sistema, pojavljuju se privatni investitori, a imate nasleđen plan iz socijalizma“, kaže on.

Povezane vesti

Država, kaže, nije odustala od odbrane javnog interesa, ali nije uvedeno osavremenjivanje tog sistema.

„Novi Beograd još uvek u velikoj meri tek treba da se izgradi“, kaže.

Prema njegovim rečima, svaki blok mora da ostavi svoje kapacitete.

„Ne sme da pozajmljuje kapacitete od susednog bloka, to važi za parkinge i za zelenilo. Elementarna jedinica svakog grada je gradski blok, mora da ima propisane sadržaje“, kaže.

Blokovi koji nisu stambeni imaju manji procenat zelenila, i do nula odsto.

„Ali je pitanje da li na Novom Beogradu treba da imamo procenat nula zemljišne podloge. Ti novi stambeni blokovi u odnosu na one koji su izgrađeni ranije izgledaju kao neka skladišta objekata, objekti vrlo blizu jedni drugima, ne postoji parkovska ili zelena površina koja bi imala multifunkcionalnu ulogu“, kaže on, pitajući se da li su stanovnici novih blokova to primetili i da li se misli o budućnosti.

Berlin, kaže on, u odnosu na zonu grada, nudi investitoru mogućnosti i ograničenja.

„Koliko zelenila mora da ostane, kad svaki investitor uradi u nizu ono što mora, dobijate mrežu zelenila koja može da se posmatra kao zelena infrastruktura, jedini način da se gradovi adaptiraju na klimatske promene, vrućine, poplave…“, kaže on.

Reporterka N1 Marija Komazec razgovarala je sa Dušanom Čavićem iz udruženja “Za naš kej”, koji je govorio o nedostatku zelenila u gradu.

Konkretno govoreći o bloku u kome živi, rekao je da tu ima zelenila, ali je istakao da problemi nastaju i kada se zelene površine pretvaraju u parkinge, jer se time ljudi i ohrabruju da voze, pa opet nastane problem.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare