Kuće iz 3D štampača – da li je to budućnost u građevinarstvu?

SciTech 04. avg 202113:34 2 komentara
Pixabay

Nije plastika, nego, na primer, beton. A i štampači su drugih dimenzija. Ipak, arhitekte su oduševljene time šta sve mogu 3D štampači. A oduševljeni su i vlasnici kuća kada vide koliko je to brzo i jeftino.

Nemačka tu baš i nije među prvima u svetu: tek nedavno je u Bekumu, na zapadu Nemačke, svečano predstavljena kuća na dva sprata ukupne površine od 160 kvadratnih metara koja je nastala potpuno iz 3D štampača. Čitav projekat pomogla je i pokrajina Severna Rajna-Vestfalija, piše Dojče vele.

Metoda je jednostavna: nema „šalunga“, nema ni mnogo radnika. Slično kao i kod malih 3D štampača, koji sloj po sloj nanose rastopljenu plastiku ili neki drugi materijal, i u ovom slučaju štampač – samo ogroman – nanosi beton tamo gde na kući treba da bude zid. A tamo gde su predviđena vrata ili prozor ne nanosi ništa.

Arhitektama to pruža ogromne mogućnosti za kreacije, a sve uz bitno manju potrošnju pilula za smirivanje kad vide šta su radnici napravili od njihovog projekta. Materijal može da bude beton, pri čemu je jedino bitna brzina stvrdnjavanja, ali i tu može da se eksperimentiše.

Arhitekta Valdemar Korte je oduševljen: „Mi kao planeri sa štampačem betona imamo mnogo više slobode, možemo zaista da se igramo sa oblicima.“

Kuća u Bekumu bila je samo eksperiment, ali Korte tvrdi da se u toj tehnologiji ide napred ogromnom brzinom i da će već za pet godina takav način gradnje biti jeftiniji od tradicionalne. A tu je još jedan argument: „Možemo da gradimo mnogo brže“. Naime, Korteova kuća u Bekumu bila je gotova za samo četiri dana.

Jeftino, brzo i trajno

Na mnogim mestima u svetu uveliko se eksperimentiše s tom tehnologijom, kao i sa idealnom mešavinom koja bi poslužila kao materijal. To nisu samo cement, pesak i voda, jer po pravilu tu nema gvožđa koje učvršćuje građevinu. Umesto toga, dodaju se geopolimeri i druga veštačka vlakna, a američki arhitekta Pol Švam razvio je posebnu mešavinu – on uz cement koristi i mleveni vulkanski kamen. Kaže da to može da izdrži i ekstremne vremenske uslove.

Štampača već sada ima svuda: ruski preduzetnik Apis Kor iz Bostona još 2017. je u Rusiji tom tehnologijom sagradio kuću koja je koštala samo 8.400 evra. Kućica od 38 kvadrata bila je gotova za jedan dan. Kineski preduzetnik Vinsun još 2014. je, takođe za samo jedan dan sagradio deset kuća, a svaka od njih koštala je čak upola manje od Korove.

Građevinska firma ICON iz Teksasa specijalizovala se za izgradnju stambenog prostora za najsiromašnije i namerava da gradi kuće koje će koštati samo 4.000 dolara. Pritom to ne znači da one neće biti i ekološke i trajne. U firmi iz Teksasa ponosno ističu da su 3D-tehnologijom u meksičkoj saveznoj državi Tabasko sagradili kuće koje su uglavnom ostale neoštećene uprkos zemljotresu od 7,4 stepeni.

Niska cena gradnje pobudila je pažnju i humanitarnih organizacija: američka organizacija „Nju stori“ tu tehnologiju koristi za izgradnju kuća sa siromašne u Južnoj Americi. Do sad je tako niklo više od 2.300 kuća u Meksiku, Boliviji, Haitiju i El Salvadoru.

„Umesto da čekamo da građevinari počnu da rade u tim državama, mi podstičemo inovacije kao što je 3D-štampanje kuća, što se pokazuje kao efikasan instrument koji bi mogao da reši problem beskućnika“, uverena je predsednica te organizacije Aleksandra Lafiki.

U Nemačkoj su, međutim, mnogi po tom pitanju uzdržani. Budući vlasnici kuća još uvek misle da postoji samo jedan, i to klasičan način da se dođe do „poštene“ kuće. Pritom je prosečna površina porodične kuće u Nemačkoj obično mnogo veća od šezdesetak kvadrata. Ipak, svima postaje jasno da vlada nasušna potreba za novim stambenim prostorima, a da su i majstori sve veći i sve skuplji problem.

Mašine kao što su 3D-štampači rešile bi mnoge probleme i zato Feliks Paklepa iz udruženja nemačkih građevinaca smatra da bi, za početak, 3D-štampači „pre svega našli svoje mesto na tržištu u modularnoj gradnji“. Drugim rečima, takve mašine radile bi elemente za montažne kuće, ali konačna gradnja bi se ipak radila na tradicionalan način.

Kuće na drugim planetama

U Italiji su pak uvereni da je to tehnologija kojom bi mogla da se ostvari veza između budućnosti – i pradavnih vremena. U blizini Bolonje grade se okrugle kućice od šezdesetak kvadrata isključivo od lokalne ilovače. Jedna kućica gotova je za samo 200 sati. Projekat je razvila firma World’s Advanced Saving Project i arhitektonski biro Maria Cucinella. Oni ističu ogromnu ekološku vrednost tih zgrada i veruju da je to rešenje gotovo svih problema današnjice – od klimatskih promena, preko migracija, pa do sve učestalijih prirodnih katastrofa.

Gde bi mogao da bude kraj toj tehnologiji? To i doslovno „piše u zvezdama“. Američke kompanije ICON i Bjarke Ingles Group do sada nisu sagradile mnogo zgrada na SAD, ali u saradnji s NASA razvijaju mašinu koji bi samostalno gradila zgrade na drugim planetama, a za početak na Mesecu. Samouvereno tvrde da će baš oni biti firma „koja će sagraditi prvu kuću čovečanstva na nekom drugom svetu“.

Kad će to biti – još se ne zna. Ali već sada verovatno može nekako da se napravi i crveni tepih za prve stanovnike svemira.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare