Da li ste se zapitali nekad – koliko je mrava na Zemlji? Naučnici imaju odgovor

SciTech 26. sep 202220:44 4 komentara
Pixabay

Predviđa se da će svetska ljudska populacija premašiti osam milijardi u narednim mesecima. U poređenju s mravima, to je - jadna brojka.

Naučnici su do sada napravili najtemeljniju procenu globalne populacije mrava – insekata koji su se naselili gotovo svuda na planeti – a procenjena ukupna brojka je neverovatnih 20 bilijardi ili otprilike 2,5 miliona na svakog čoveka.

To ne bi trebalo biti iznenađenje s obzirom na to koliko su ovi užurbani i društveni insekti sveprisutni i činjenicu da napreduju od doba dinosaurusa, s najstarijim poznatim fosilom mrava koji datira od pre 100 miliona godina iz razdoblja krede.

„Mravi zasigurno igraju centralnu ulogu u gotovo svakom kopnenom ekosistemu“, rekao je entomolog Patrik Šultejs sa Univerziteta u Vircburgu u Nemačkoj i Univerziteta u Hongkongu, koautor studije objavljene prošle nedelje u časopisu „Proceedings of National Academy of Sciences“.

„Oni su vrlo važni za kruženje hranjivih materija, procese razgradnje, širenje semena biljaka i promene. Mravi su takođe izuzetno raznolika grupa insekata, s različitim vrstama koje ispunjavaju širok raspon funkcija. Ali najviše od svega, to je njihova brojčana zastupljenost koja ih čini ključnim ekološkim igračima“, rekao je Šultejs.

Postoji više od 12.000 poznatih vrsta mrava, koji su crne, smeđe ili crvene boje i imaju telo segmentirano u tri dela. U rasponu veličine od oko 1 mm do oko 3 cm, mravi obično nastanjuju tlo, lišće ili raspadajuće biljke – a povremeno i ljudske kuhinje.

Mravi, čiji su najbliži rođaci pčele i ose, nastanjeni su gotovo svuda na Zemlji, kao što svaki izletnik zna, osim Antarktika, Grenlanda, Islanda i nekih ostrvskih država.

„Bio sam zadivljen činjenicom da je biomasa mrava veća od biomase divljih sisara i ptica zajedno, te da doseže 20 posto ljudske biomase. To vam daje razumevanje razmera njihovog uticaja“, rekla je ekološkinja i koautorka studije Sabine Noten, takođe sa Univerziteta u Vircburgu u Nemačkoj i Univerziteta u Hongkongu.

Ima ih svuda

„Smatram da je ogromna raznolikost mrava fascinantna. Mogu biti sićušni ili veliki i mogu da pokažu ​​najbizarnije načine prilagođavanja“, dodala je Noten, navodeći široko rasprostranjeni rod mrava nazvan Strumigenys, poznat po dugim ustima sa šiljcima koji se koriste za lov na male beskičmenjake.

Istraživači su svoju analizu temeljili na 489 studija populacija mrava na svim kontinentima na kojima mravi žive.

„Naš skup podataka predstavlja zbir ogromnog napora hiljade naučnika. Tako smo bili u mogućnosti ekstrapolirati broj mrava za različite regije sveta i proceniti njihov ukupni globalni broj i biomasu“, rekao je Šultejs.

Utvrđeno je da tropska područja sadrže mnogo više mrava nego druga područja, pri čemu šume i sušna područja imaju više mrava nego urbana područja.

„Postoje određeni delovi sveta u kojima imamo malo podataka i ne možemo doći do pouzdanih procena za sve kontinente. Afrika je jedan takav primer. Dugo znamo da je to kontinent vrlo bogat mravima, ali i nedovoljno proučen“, pojasnio je.

Mravi uopšteno žive u kolonijama koje se ponekad sastoje od miliona njih podeljenih u grupe s različitim ulogama kao što su radnici, vojnici i kraljice. Radnice, sve ženke, brinu se za veću maticu i njeno potomstvo, održavaju gnezdo i traže hranu. Mužaci se pare s kraljicama, a zatim umiru.

„Neki mravi svakako mogu biti jako dosadni, ali to je perspektiva čoveka“, rekao je Šultejs.

„Većina mrava je zapravo vrlo korisna, čak i nama ljudima“, dodao je.

„Razmislite o količini organske materije koju 20 bilijardi mrava transportuje, uklanja, reciklira i jede. Zapravo, mravi su toliko bitni za neometane biološke procese da se mogu smatrati inženjerima ekosistema. Pokojni naučnik za mrave E.O. Vilson jednom ih je nazvao ‘malim stvarima koje pokreću svet'“, naglasio je naučnik.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare