Antarktik od kraja avgusta pogodilo više od 30.000 potresa tla

SciTech 18. dec 202009:45 > 10:19
Pixabay/ilustracija

Više od 30.000 potresa pogodilo je Antarktik od kraja avgusta, prema univerzitetu Čile, što predstavlja skok seizmičkih aktivnosti koji intrigira naučnike, koji proučavaju udaljeni, snežni kontinent.

Naučnici sa čileanskog univerzitetskog Nacionalnog seizmološkog centra kažu da su mali potresi i jedan snažniji registrovani u tesnacu Bransfildu, stotinak kilometara širokom prolazu između ostrva Južni Šetland i Antarktičkog poluostrva.

Nekoliko tektonskih ploča i mikroploča dodiruju se u tesnacu, što rezultira čestim potresima, ali protekla tri meseca bila su neuobičajena, objavio je centar.

„Većina seizmičkih aktivnosti koncentrisana je na početku sleda, uglavnom tokom septembra, sa više od hiljadu potresa dnevno“, objavio je centar.

Potresi su postali toliko česti da se sami tesnac, koji se nekada širio tempom od 7 ili 8 milimetara godišnje sada širi 15 centimetara godišnje, kaže centar.

„Radi se o dvadesetostrukom povećanju… što sugeriše da se upravo ovog trenutka Južna šetlandska ostrva odvajaju brže od Antarktičkog poluostrva“, kaže direktor centra Serhio Barijentos.

Poluostrvo je jedno od mesta na Zemlji koja se najbrže zagrejavaju i naučnici pomno prate uticaj klimatskih promena na njegove ledenjake i sante leda.

Ali, klimatski naučnik Raul Kordero sa univerziteta Santjago kaže da nije jasno kako potresi utiču na led u tom području.

„Nema dokaza da ova vrsta seizmičkih aktivnosti ima značajan uticaj na stabilnost polarnog ledenog pokrivača“, dodaje Kordero.