Naučnici procenili da je 536. godina bila najgora u istoriji čovečanstva

SciTech 26. okt 202016:23 > 16:31
/ ilustracija

Uprkos Prvom i Drugom svetskom ratu i raznim pošastima poput španskog gripa, side i virusa korona, naučnici procenjuju da je najgora godina u istoriji čovečanstva bila 536. jer je tada erupcija vulkana izazvala 18 meseci mraka na zemlji.

„Bio je to početak najgoreg perioda za čovečanstvo, ako ne i najgora godina“, pojašnjava istoričar sa Harvarda Majkl Mekormik za „Sajens magazin“.

Te godine je misteriozna magla za koju se danas zna da je posledica erupcije vulkana prekrila Evropu, Bliski istok i delove Azije, nakon čega je usledilo 18 meseci tame.

„Sunce je bilo bez sjaja, celu godinu svetlelo je mutno, poput Meseca“, zabeležio je i Prokopije, vizantijski istoričar iz tog vremena. Tog leta temperatura je varirala između 1,5 i 2,5 stepeni Celzijusovih, čime je započeo najhladniji period u poslednjih 2.300 godina.

U Kini je padao sneg, zbog čega su propali usevi, pa su ljudi gladovali. Sledećih godina počela je da se pogoršava situacija.

Tako se 541. godine u rimskoj luci u Egiptu pojavila kuga koja je počela brzo da se širi.

Kuga je pokosila između jedne trećine i jedne polovine stanovništva Istočnog rimskog carstva, što je, navodi Mekormik, ubrzalo njegov pad.

Kuga se proširila celim Mediteranom, Evropom i Bliskim istokom.

Neki istoričari smatraju da je ta pandemija kuge jedna od najgorih pandemija ikad, pa se navodi da je ubila oko 100 miliona ljudi, odnosno pola svetske populacije u to vreme.

Inače, istoričari su dugo nagađali o poreklu magle koja se pojavila 536. godine. Tek pre dve godine, analizom leda sa jednog švajcarskog glečera, ustanovljeno je da je te godine došlo do erupcije vulkana na Islandu, a njegov pepeo se proširio severnom hemisferom.

Usledile su još dvije erupcije, i to 540. i 547. godine. Nakon toga je došla kuga koja je prouzrokovala ekonomski kolaps u Evropi koji je potrajao sve do 640. godine.