Planinarenje postaje sve opasnije zbog klimatskih promena

SciTech 01. nov 201912:39 > 02. nov 2019 10:14
Pixabax (ilustracija)

Planinarenje u nekim delovima sveta postalo je opasnije zbog klimatskih promena, upozoravaju naučnici i stručnjaci.

Globalno zagrevanje na Alpima stanjilo je ledeni i snežni pokrivač što rezultira čestim odronima kamenja i klizištima, prenosi BBC. Otapanje lednjaka takođe je povećalo izazove za planinare. Neke su planinarske staze i putevi napušteni ili izmenjeni zbog povećanih rizika, a na nekim lokacijama penjačke sezone su se promenile.

Studija planova za planinarenje za masiv Mon Blana pokazala je brojne promene. Gotovo svi „plan puta“ za tu regiju pogođeni su promenama od 1970-ih, a nekoliko uspona više i ne postoji. U časopisu Arktik, Antarktik and Alpine Research, Žak More sa univerziteta  Grenobl Alpe piše: „Štaviše, razdoblja u kojima se po tim planovima puta može penjati u povoljnim vremenskim prilikama tokom leta postala su teže predvidljiva, a razdoblja optimalnih uslova pomakla su se prema proleću i jeseni jer su rute postale opasnije i tehnički izazovnije“.

Istraživanje iz 2017. koje je obuhvatilo nekoliko vrhova u masivu Mon Blana, a koje je sproveo francuski tim, pokazalo je znatnu degradaciju večnog leda između 1850. i 2015. To je dovelo do toga da su padine postale nestabilne i da nastaju odroni stena.

„Mnogi od tih uspona postali su izuzetno opasni“, napisao je nedavno Florijan Riter sa univerziteta u Beču u časopisu BioOne Complete. „Brojni tradicionalni usponi po ledu u istočnima Alpima jako su pogođeni odronima stena i kamenja kao i otpadanjem kamenja iz graničnih ledenih zona tokom kasnog leta i jeseni“.

Analiza vodiča za planinare u švajcarskim Alpima potvrđuje te promene. „U vodičima za alpiniste brojne generacije penjača beležile su opasnosti koje prete na čitavom planinskom masivu“, kaže koautor istraživanja Arno Treme, geograf sa univerziteta Vageningen u Holandiji. „Najstariji vodič, od više desetina korišćenih u istraživanju, napisan je pre 146 godina i to nam je omogućilo da pratimo promene u daljem razdoblju i povežemo ih s klimatskim promenama“.

U proteklih 10 godina mreža bežičnih senzora na Materhornu šalje podatke o uslovima na liticama, večnom ledu i klimi. „Na temelju podataka koje primamo, vidimo da je tempo promena prilično brz“, kaže Jan Betel, naučnik iz Ciriha koji vodi program praćenja. „Kao rezultat toga na neka se mesta više ne možemo uspeti“.

Stručnjaci i vodiči kažu da usponi postaju mnogo izazovniji i da traže prilagođavanje. „Odroni kamenja postaju najveći izazov“, kaže predsednik međunarodne federacije udruženja planinskih vodiča Kristijan Tromsdorf. „Uticaj izmenjene klime je različit – na nekim je planinama ogroman, a na drugima ne“.

Iako je na području Himalaja sprovedeno malo studija, u tom pogledu planinski vodiči kažu da su usponi postali opasniji i da je tanak led koji pokriva stene posebno opasan.

„To postaje poput nošenja visokih štikli na mramornoj površini“, kaže Šering Pande Bote, potpredsednik nepalskog udruženja planinskih vodiča i dodaje da vodiči uočavaju i sve veću opasnost koju predstavlja otapanje leda ispod ledene kore, zbog čega se pukotine ispod površine proširuju.