Naučnici u Atakami tragaju za životom na Marsu

SciTech 12. apr 201711:54 > 11:59
Martin BERNETTI / AFP

Kamenje, pesak, vrućina, izuzetna suvoća: pustinja Atakama u Čileu je mesto koje je na Zemlji najsličnije Marsu i zato privlači pažnju naučnika koji traže moguće dokaze postojanja života na Crvenoj planeti.

U toj ogromnoj pustinji na 105.000 kvadratnih kilometara, vlažnost vazduha iznosi svega dva do tri odsto što Atakamu čini najsuvljim mestom na Zemlji.

Ali takvi ekstremni uslovi nisu sprečili razvoj života – sićušne alge i bakterije evoluirale su kako bi mogle daprežive praktično bez vode i hranjivih materija u uslovima intenzivne Sunčeve radijacije.

Ako život uspeva u Atakami, zašto ne bi uspeo na Marsu, udaljenom 225 miliona kilometara.

„Ako tamo postoji život, verovatno bi bio vrlo sličan životu ovde“, kaže biološkinja Kristina Dorador sa univerziteta u Antofagasti.

„Ne znamo da li je to slučaj, jer nemamo dokaze, ali ako uspemo da spoznamo kako ti mikroorganizmi preživljavaju ovde, kako dolaze do vlage, kako su se prilagodili na ‘nemoguće’ uslove, imaćemo informacije o mogućim oblicima života na drugim planetama“, dodaje Dorador dok lomi grumen kamene soli iz pustinje.

Ona je jedna od nekoliko desetina naučnika iz raznih zemalja koji rade na projektima u Atakami povezanim s istraživanjem života na Marsu. Među njima su i stručnjaci američke svemirske agencije NASA.

„Izuzetna suša u Atakami traje najmanje 15 miliona godina, možda i duže. Ako se tome pridoda intenzivna Sunčeva radijacija, nema sumnje da život u Atakami egzistira u formi mikroba koji žive ispod stena“, objavila je NASA u nedavnom saopštenju.

„Slično tome, ako na Marsu postoji ili je postojao život, suvoća Marsove površine i izloženost Sunčevim zracima verovatno su ga prisilile da se ‘sakrije’ ispod površine i zato je Atakama odlično mesto za istraživanje toga kakav bi mogao biti život na Marsu“, dodaje NASA.

Svemirske agencije i naučnici već su decenijama fascinirani Marsom, jednom od Zemlji najbližih planeta.

SAD i ondašnji SSSR još su 60-ih godina prošlog veka počeli da razmatraju mogućnosti slanja istraživačkih sondi na tu planetu.

NASA već četiri godine na Marsu ima robota naziva Kjuriositi (Curiosity), koji traga za tragovima života.

Naučnici su detektovali tragove vode i metana na Marsu, što je podstaklo nade da bi tamo moglo biti i života.

Bivši američki predsednik Barak Obama obećao je da će poslati ljude na Mars u tridesetim godinama ovog veka, a njegov naslednik Donald Tramp preuzeo je tu obavezu.

Na Marsu postoje najbolji uslovi za razvoj života u našem Sunčevom sistemu, tvrdi francuski astronom Kristijan Nišelm. „Ako nema života na Marsu, nema ga nigde osim na Zemlji“, naglašava.