Varhelji: Crna Gora i Srbija bi trebalo da imaju dobre odnose

Region 04. maj 202115:55 > 16:33 0 komentara
Tanjug via AP Photo/Risto Bozovic

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji poručio je da Crna Gora i Srbija treba da imaju dobre odnose, te da "nikada ne bi ohrabrio" neku zemlju Zapadnog Balkana sa se meša u unutrašnje odnose druge države.

Varhelji je to saopštio novinarima u Podgorici, odgovarajući na pitanje „kako komentariše mešanje Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore i da li je to prihvatljivo za EK“.

Pročitajte još

On je o odnosima dve države govorio i u kontekstu proterivanja ambasadora Srbije Vladimira Božovića u Crnoj Gori i na interesovanje novinara pojasnio nedavno saopšteni stav da bi zvanična Podgorica trebalo da povuče tu odluku, nakon što je to uradio Beograd.

Evropski komesar je naveo da je takva njegova izjava saopštena u cilju „smirivanja tenzija“, jer je proglašenje ambasadora nepoželjnom osobom „jedan od najoštrijih poteza u diplomatiji“.

„Moramo imati dobre susedske odnose. To sam rekao na osnovu potrebe da se smire, a ne da eskaliraju tenzije“, pojasnio je Varhelji svoj stav o reciprocitetu i povlačenju odluke Podgorice u vezi sa proglašenjem Božovića nepoželjnim.

Crna Gora je u novembru prošle godine proglasila Božovića personom non grata, nakon čega je Beograd uzvratio recipročnom merom i identično uradio sa crnogorskim ambasadorom Tarzanom Miloševićem. Srbija je ubrzo nakon toga povukla odluku o proterivanju Miloševića, ali je tadašnja vlast u Podgorici ostala pri stavu da se Božović „u kontinuitetu mešao u unutrašnje stvari Crne Gore“ i da neće povući odluku.

Evropski komesar je tada reagovao uz stav da bi Podgorica trebalo povuče odluku o proterivanju.

Krivokapić: Ugovor sa SPC je u potpunosti usaglašen sa ustavom

Odgovarajuči na pitanje novinara, premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić je, na zajedničkoj konferenciji za medije, saopštio da je temeljni ugovor koji Crrna Gora treba da potpiše sa Srpskom pravoslavnom crkvom „u potpunosti usaglašen sa ustavom“.

Konstatovao je da „nijedan ugovor u Crnoj Gori nije zaokupio pažnju“ kao temeljni ugovor.

Najavio je da će taj ugovor biti poznat javnosti čim se usaglasi sa SPC.

„Pitao sam brojne advokate kakva je praksa da neko neku radnu verziju daje na uvid javnosti. Znam da se Crna Gora potpuno oslobodila, ali i u toj slobodi moraju da postoje određena ograničenja, koja su potpuno jasna i proceduralno definisana. Do sada se nikada nije postavljalo pitanje, pa ni ugovor sa kineskom stranom, vezano za autoput nije zaokupljao toliku pažnju javnosti, koliko ovaj ugovor koji je najklasičniji ugovor i ne može da izađe izvan okvira Ustava i zakona“, dodao je Krivokapić.

EU razmatra kako da pomogne Crnoj Gori oko otplate kineskog kredita

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji saopštio je u Podgorici da EU radi na tome da pomogne Crnoj Gori da se „suoči“ sa kreditnim aranžmanom sa kineskom stranom oko izgradnje autoputa Bar-Boljare, te da se u tom smislu razmatraju različite opcije.

Upitan da li EU razmatra mogućnosti reprograma crnogorskog duga kineskoj Eksim banci za izgradnju autoputa, Varhelji je novinarima rekao da EU ne otplaćuje dugove uzete kod trećih strana, te da ne misli da je to zahtev Vlade Crne Gore.

Povezane vesti

„Radimo na rešenju da pomognemo Crnoj Gori da se suoči sa kreditnim aranžmamom za autoput, koji je velika prepreka Crnoj Gori. Vlada nas je zamolila za podršku i upravo to radimo. Ali nije na nama da plaćamo zajmove drugih. Ne mogu vam reći da li možemo da nađemo neke druge finansijske aranžmane. Mi to još razmatramo i u stalnoj smo komunikaciji sa vladom Crne Gore o tome“, izjavio je novinarima Varhelji posle susreta sa premijerom Zdravkom Krivokapićem.

Evropski komesar boravi u jednodnevnoj poseti Crnoj Gori, u okviru balkanske turneje povodom dopremanja prvih od 42.000 doza vakcina Fajzer-Biontek koje će do avgusta biti isporučene Crnoj Gori.

Crna Gora se od ove godine suočava sa početkom otplate duga prema kineskoj Eksim banci, pozajmljenog za izgradnju autoputa Bar-Boljare u iznosu od gotovo milijardu dolara. Taj dug opterećuje javne finansije zemlje, koja četvrtinu nacionalnog proizvoda bazira na turizmu i uslugama, drastično pogođenim pandemijom koronavirusa.

Crnogorski javni dug iznosi 97 odsto BDP. Završetak prve deonice autoputa je nekoliko puta prolongiran, poslednji put do 30. novembra ove godine, zbog čega se u skorije vreme ne mogu očekivati prihodi od putarine.

Crnogorski zvaničnici su u više navrata negirali da su tražili od EU da preuzme otplatu duga kineskoj strani, ali ne i zahtev za pomoć u refinansiranju tog kreditnog aranžmana. Vlada tvrdi da Crna Gora može da servisira dug i ratu kredita kineskoj strani, koja godišnje iznosi između 65 i 67 miliona evra.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!