Kajmak, ajvar, sad i konji: Optužbe da Slovenija „krade“ Bosanskog brdskog konja

Region 26. jun 202219:31 14 komentara

Da li su Slovenci pokušali da ukradu Bosanskog brdskog konja, ili da ga spasu? Profesori koji rade na Veterinarskom fakultetu u Ljubljani ovakve navode smatraju humorističnim, kažu - da su ih krali, zvali bi se slovenački, a ne bosanski. Ekipa N1 iz Ljubljane obišla je ove plemenite životinje u Sloveniji, kojima po svemu sudeći, uslovi u EU odgovaraju.

Bosanski brdski konj na slovenačkim ulicama. Slovenački naučnici kažu – ništa nisu ukrali, pokušavaju da spasu vrstu.

„Da karikiram – ako bi hteli da im ukrademo rasu, preimenovali bismo ga u slovenačkog konja, što je nonsens. Mi smo pokušali sa međunarodnim udruženjem da upišemu tu rasu u registar autohtonih rasa konja u Sloveniji sa namerom da dobijemo određena sredstva državnih institucija, što bi omogućilo nastavak uzgajanja i povećavanje populacije bosanskog konja“, objašnjava Matjaž Mesarić, profesor na Veterinarskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani.

Državne institucije u BiH na potvrde ove vrste nisu odgovorile na vreme, pa će i Bosanski brdski konj, po svemu sudeći, budućnost pronaći u dijaspori.

„Ne znam da li su se odnosi umirili, malo se situacija smirila, očekujem da će biti razumni, da će razumeti da se ne radi o krađi rase, već o očuvanju te rase u globalnom smislu. Znači, ne radi se o ličnim interesima, već o zajedničkim interesima biodiverziteta na svetu, na globalnom novou“, kaže Mesarić.

U praksi to znači uzimanje semena ovih konja, kako bi se sačuvala za slučaj nestanka vrste u prirodi.

„Mužjaka izaberu na Biotehničkom fakultetu. Oni ga izaberu, u ovom slučaju je dr Mesarić zadužen za bosanskog planinskog konja i on učestvuje u izboru mužjaka. Kada se mužjak izabere na osnovu kvaliteta genetskog materijala i kada se odredi da je prihvatljiv za genetsku banku, onda ga dovedu kod nas na fakultet, gde imamo veštačku kobilu uz pomoć koje uzmemo seme. Konj ejakulira u veštačku vaginu i to seme onda pregledamo, i ako je kvalitet odgovarajući, onda ide dalje u proceduru“, izjavio je Primož Klinc, profesor na Veterinarskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani.

Nakon što prođu sve provere, seme se zaledi u epruvetama, koje su deponovane u posebnim kontejnerima u tečnom azotu na neodređeno vreme.

„Napravili smo proračune koji su pokazali da je seme dobrog kvaliteta najmanje 200 godina, kasnije se ne zna šta bi se dogodilo zbog radijacije iz okoline, uprkos tome što je zamrznuto na minus 196 stepeni. Verovatno DNK ne bi opstao zauvek, ali smo izračunali da bi 200 godina minimum bio dobrog kvaliteta“, navodi Klinc.

U ovoj banci ne čuvaju samo seme BPK, izdvojili su i seme lipicanera, posavskog konja, ljutomerskog kasača, ali i drugih vrsta, kokoški, ovaca, koza, bikova, psa. Semena se čuvaju na dve lokacije kako bi bilo sačuvano u slučaju požara, zemljotresa, popuštanja kontejnera.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare