Izložba o Džemalu Bijediću u Mostaru: Rezultati njegovog rada bili važni za SFRJ

Region 18. jan 202115:54 2 komentara
Džemal Bijedić izložba
Anadolija/Željko Miličević

Povodom obeležavanja 44. godišnjice pogibije Džemala Bijedića, u Muzeju Hercegovine u Mostaru otvorena je izložba "Džemal Bijedić - politička biografija", autorke Indire Gaštan-Bešo.

Prisutnima se na otvaranju obratio profesor Adnan Velagić, koji se govoreći o Bijedićevom liku i djelu, posebno osvrnuo na vreme u kojem je Džemal obavljao važne državničke funkcije u Jugoslaviji, podsetivši da je do smrti predstavljao “provereni kadar“ Komunističke partije, te da je bio neko ko je mogao i rešavao probleme u bivšoj državi bez povlačenja i odustajanja. Rezultati njegovog rada bili su uistinu važni za Jugoslaviju, naveo je.

“Nakon Bijedićevog odlaska iz Mostara nastupio je poremećaj u Hercegovini, koji je rezultirao obračunima sa katoličkim, odnosno hrvatskim stanovništvom, pre svega sa crkvom koja je u tom vremenu imala neprijateljsku etiketu. To je u stvari bio povod za njegov povratak u Mostar i Hercegovinu gde se zadržao do 1958. godine, kada se situacija stabilizovala. Od početka je bio svestan da surovi pristup u ovom delu zemlje ne prolazi, pa je u političkom smislu pripremio teren i doveo do takozvanog mostarskog savetovanja“, podsetio je Velagić, prenosi Anadolija.

Posebno upečatljivo Bijedićevo delovanje bilo je u vremenu kada je obavljao funkciju predsednika Saveznog i izvršnog veća Jugoslavije.

“To je period obeležen važnim događajima u Jugoslaviji. Pre svega ovde mislim na donošenje Ustava iz 1974. godine kada je Džema (nadimak Džemala Bijedića.) pravim sugestijama sticao zavidnu političku reputaciju, postavši ujedno i blizak prijatelj i saradnik Josipa Broza – Tita. Jugoslavija je postavljena na konfederativne osnove, a zahvaljujući pre svih Bijediću, to je imalo pozitivnu refleksiju i na Bosnu i Hercegovinu. Važno je spomenuti i da je po dolasku na čelo Vlade zatekao praznu kasu, te da je smelo preuzeo funkciju koju su odbila neka zvučna imena tadašnje političke scene. Podržala ga je Savka Dabčević – Kučar, koja je tvrdila da je on bolji izbor od Kire Gligorova, a veruje se da je tako razmišljala jer Gligorov zbog blizine Rankoviću nije odgovarao Hrvatima, kao i zbog Džemalove uloge u Hercegovini koja je bila važna i zapažena u hrvatskim krugovima“, rekao je profesor Velagić.

O samoj izložbi govorila je autorka Indira Gaštan – Bešo, inače kustoskinja Muzeja Hercegovine. Čini je 16 panoa, na kojima su prikazani život i delovanje Džemala Bijedića od mladosti do vremena u kojem je obavljao najvažnije državničke funkcije.

Džemal Bijedić izložba Džemal Bijedić izložba
Anadolija/Željko Miličević
Džemal Bijedić izložba Džemal Bijedić izložba
Anadolija/Željko Miličević
Džemal Bijedić izložba Džemal Bijedić izložba
Anadolija/Željko Miličević
Džemal Bijedić izložba Džemal Bijedić izložba
Anadolija/Željko Miličević
Džemal Bijedić izložba Džemal Bijedić izložba
Anadolija/Željko Miličević
Džemal Bijedić izložba Džemal Bijedić izložba
Anadolija/Željko Miličević
Džemal Bijedić izložba Džemal Bijedić izložba
Anadolija/Željko Miličević

“Posebno se u tom vremenu fokusirao na afirmaciju i razvoj Bosne i Hercegovine unutar Jugoslovenske države, kao i na afirmaciju same Jugoslavije. Prikazali smo deo dokumentarne građe – tu su rodni listovi, upisnice na fakultet, svedočanstva, rešenja, zapisnici i fotografije, najviše iz vremena diplomatske aktivnosti. Podsećam da je u tom vremenu posetio 42 države, uključujući i svetske velesile“, kazala je Gaštan – Bešo.

Džemal Bijedić i njegova supruga Razija stradali su u avionskoj nesreći sa još šest članova posade 18. januara 1977. godine na brdu Inač iznad Kreševa. Poginuli su i njegov lični pratilac Zijad Alikalfić, te Smajo Hrle – podsekretar u kabinetu predsednika SIV-a, kao i piloti Stevan Leka i Murat Hanić. Takođe, poginuli su i Anđelka Muzička, domaćica u rezidenciji i aviomehaničar Ilija Jevđenović.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare