Cipras podneo ostavku i pozvao na vanredne izbore

Region 20. avg 201517:19 > 20:45
REUTERS/Stoyan Nenov

Premijer Grčke Aleksis Cipras podneo je ostavku predsedniku Prokopisu Pavlopulosu nakon što je prethodno od građana Grčke zatražio da ocene njegov dosadašnji učinak i da mu na novim izborima daju jasan mandat.

„Imam moralnu odgovornost da vašem sudu iznesem ono što sam učinio“, rekao je Cipras u obraćanju građanima koje je prenosila grčka televizija.

Prema njegovim rečima, mandat koji je dobio 25. januara došao je do svojih granica i sada građani treba da odluče o novom mandatu i da se izjasne o tome da li ih je pred stranim kreditorima predstavljao na odgovarajući način. Cipras je, kako navodi ANA, rekao još i da ima čistu savest i da od birača traži čist mandat.

Kako je i najavio, Cipras je nešto kasnije ostavku podneo predsedniku Prokopisu Pavlopulosu i zatražio da se izbori održe što pre, verovatno 20. septembra.

Cipras se nalazi pod pritiskom značajne manjine u Sirizi koja kaže da sporazum koji je grčki premijer potpisao sa međunarodnim kreditorima ide protiv vladinih obećanja protiv mera štednje.

Oko 30 poslanika Sirize odbilo je u julu da glasa za reforme, a Cipras je još tada rekao da su vanredni izbori opcija, ukoliko se sa ovakvim otporom nastavi.

Prevremeni izbori bi, kako navodi Rojters, omogućili Ciprasu da kapitalizuje popularnost među grčkim biračima pre nego što osete najteže posledice programa štednje i možda mu dozvole da se vrati na vlast sa još jačom pozicijom i oslabe pobunu u redovima Sirize.

Šta predviđa Ustav Grčke?

AP Photo/Petros Giannakouris

Prema Ustavu Grčke, ako vlada podnese ostavku manje od godinu dana od izbora, predsednik mora da preda eksploratorni mandat liderima opozicije da pokušaju da formiraju vladu, počev od najveće partije.

Taj mandat traje tri dana i ako ne donese rezultate, predsednik raspisuje parlamentarne izbore, objašnjava Rojters.

U ovom slučaju, mandat bi bio poveren drugoj najvećoj stranci, konzervativnoj Novoj demokratiji, a nakon toga eventalno desničarskoj Zlatnoj zori.

Međutim, procedura može biti zaobiđena s obzirom na to da će opozicioni lideri verovatno vratiti mandat predsedniku čime se otvara i mogućnost za održavanje izbora, u roku od 30 dana od datuma raspisivanja.

Pobune u Sirizi

Cipras, koji je izabran u januaru, izgubio je parlamentarnu većinu nakon pobune tvrdih struja u njegovoj partiji Sirizi. Naime, deo članstva se oštro protivi dogovoru koji je premijer Grčke postigao sa kreditorima. Mediji su preneli da je, nakon poslednje runde pregovora, u Sirizi zavladalo „vanredno stanje“.

Očigledno da su bili nezadovoljni svojim liderom, koji je nakon izbora, obećao narodu da će „Grčka za sobom ostaviti  katastrofalnu štednju, strah i samovlašće i petogodišnje poniženje“.

Ministar energetike i životne sredine Panos Skurletis je izjavio da je potreba za izborima sve veća, prenosi BBC.

Odluka o prevremenim izborima doneta je ranije danas, zbog toga što je 35 poslanika glasalo protiv trećeg paketa međunarodne pomoći, rekao je za Sputniknews.com izvor iz vlade. Kako je javio reporter Sputnjika, grčki premijer je danas održao sastanak sa liderima stranaka, a planirano je i da se sastane sa predsednikom Grčke.

Sputnjik javlja da Panajotis Lafazanis, istaknuti član Sirize, planira da izađe iz Ciprasove stranke i osnuje novu – Levu Platformu. Ipak, Dimitris Papdimulis, evroparlamentarac i član Sirize, rekao je: „Imam osećaj da će Siriza imati apsolutnu većinu“. On smatra, kako prenosi Russia Today, da će novi izbori obezbediti stabilnu vladu.

Još ranije se spekulisalo o tome da će biti raspisani vanredni izbori. Jedan deo javnosti je tvrdio da će biti formirana vlada nacionalnog jedinstva, što je odbačeno u kabinetu premijera. Prevremeni izbori su verovatni, rekla je portparolka Vlade Grčke početkom avgusta.

Grčka je, inače, isplatila Evropskoj centralnoj banci 3,4 milijarde evra duga, pošto su juče ministri finansija evrozone odobrili isplatu Grčkoj prve tranše nove pomoći, saznanja su iz izvora bliskih vladi, koja su objavljena ranije danas.

Podsetimo, početkom jula ostavku na svoju funkciju je podneo i tadašnji ministar finansija Janis Varufakis.