Nakon 12 godina Mostarci biraju novu vlast u gradu simbolu podela u BiH

N1

Birališta su otvorena su u nedelju ujutro u Mostaru i građani nakon 12 godina imaju priliku da izaberu novi saziv vlasti u tom gradu, koji je simbol dubokih etničkih podela u BiH četvrt veka nakon rata.

Kako su za Hinu potvrdili u Gradskom izbornom povereništvu Mostara, svih 150 redovitih biračkih mesta otvoreno je na vreme, a nešto više od 100.000 birača moći će da glasa do 19 sati.

Oni biraju među 370 kandidata raspoređenih na listama.Dvadeset mobilnih timova biće na raspolaganju osobama koje ne mogu da izađu na birališta, a ovog puta to će u najvećem broju biti oni koji su zaraženi koronavirusom.

Izbore prati 1717 posmatrača, a prvi rezultati očekuju se u 21 sat.

Građani Mostara na izborima biraju 35 većnika u Gradskom veću iz kojeg se posredno bira novi gradonačelnik. Svaki birač na glasačkom mestu dobija dva listića.

POVEZANE VESTI

Na jednom bira svoje predstavnike s jednog od šest gradskih područja u kojemu živi, a na drugom odlučuje o kandidatima s gradske liste.

Sa šest gradskih područja, koja su i izborne jedinice, bira se 22 većnika, dok se 13 njih bira s jedinstvene gradske liste kao da je Mostar jedna izborna jedinica.

Za lokalne izbore u gradu na Neretvi prijavljeno je gotovo 4000 birača iz inostranstva, a oni koji imaju poteškoća s glasanjem zbog otežanog poštanskog saobraćaja mogu svoj izborni listić dostaviti u najbliže nadležno diplomatsko – konzularno predstavništvo Bosne i Hercegovine u 17 zemalja sveta.

Koalicija „Pod lupom“ tvrdi da postoji razlika u broju birača

Koalicija „Pod lupom“ koja prati izborni proces u Mostaru, saopštila je danas da su zabeležena odstupanja u broju birača na 142 od 150 biračkih mesta.

„Od CIK-a smo dobili listu biračkih mesta s lokacijama i brojem birača. Prema trenutnim informacijama, broj registrovanih birača koji su na tom izvodu razlikuje se od realnog stanja. Razlika je u više hiljada birača, broj birača je manji za 4.000 u odnosu na listu koju je dostavio CIK“, izjavio je na konferenciji za novinare Dario Jovanović, projekt koordinator „Koalicije pod lupom“.

On je ocenio je da razlozi za to mogu biti brojni, ali da nije moguće da je u pitanju slučajna greška.

Prema podacima Koalicije „Pod lupom“, 4,2 odsto biračkih mesta nije uređeno prema instrukcijama CIK-a, odnosno nisu u skladu sa smernicama o prevenciji KOVID-19.

Skoro na polovini mesta nije istaknuta lista članova biračkih odbora da bi se videlo kojem političkom subjektu pripadaju, dok na nekim biračkim mestima nedostaje biračkih listića. Tajnost glasanja je osigurana na svim biračkim mestima.

Mogućnost izbora posle 12 godina

Mostar nakon 12 godina ima mogućnost da bira novi saziv Gradskog veća nakon što su se vodeći hrvatski i bošnjački političari, čelnici HDZ-a BiH i SDA Dragan Čović i Bakir Izetbegović dogovorili o izmenama Izbornog zakona koji se odnosi na taj grad.

Na popisu političkih subjekata čije je učestvovanje na izborima dopustio SIP su 32 političke stranke, koalicije i nezavisna kandidata, ali izvesno je da samo manji broj njih može da računa da će osvojiti toliko većničkih mandata koliko je potrebno za presudan uticaj na izgled buduće gradske vlasti.

Svima je cilj isti – osvojiti 18 mesta u Gradskom veću i tako dobiti kontrolni paket koji će presuditi o novom gradonačelniku.

Najveće hrvatske i bošnjačke stranke su kao svoje buduće kandidate za tu dužnost istaknule dva lekara.

Lista HDZ BiH za novog gradonačelnila nudi Marija Kordića, upravnika Doma zdravlja u zapadnom delu grada, a SDA bi za gradonačelnika želela da postavi Zlatka Guzina, lekara bolnice „Dr Safet Mujić“ iz istočnog dela grada.

Uz blokove predvođene HDZ-om i SDA-om, na glasove Mostaraca ove godine računa i opoziciona koalicija koju čine Naša stranka i SDP BiH.

Oni, uz podršku stranke Narodi i pravda (NiP), računaju kako bi, na krilima uspeha koji su ostvarili na izborima u novembru u Sarajevu, mogli da dobiju i do šest mandata, što bi im osiguralo uticaj na donošenje svih bitnih odluka.

Za mesto u Gradskom vijeću Mostara ove se godine po prvi put bori i koalicija pod nazivom „Ostajte ovdje – zajedno za naš Mostar“, a ona bi trebalo da okupi mostarske Srbe koji su do sada uglavnom bili glasačko telo multietničkih stranaka.

Ta koalicija, nastala pod uticajem čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika, računa da bi mogla dobiti do tri mandata.