Išinger: Međunarodna zajednica da uloži napor u borbi protiv kleptokratije u BiH

Region 14. dec 202017:54 > 18:05
en.wikipedia.org

Evropska unija i Sjedinjene Američke Države su 1995. godine preuzele odgovornost nad Bosnom i Hercegovinom, koje ne bi trebalo da se odreknu, rečeno je na početku dvodnevne konferencije o budućnosti BiH 25 godina posle Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji je organizator Evropski savet za međunarodne odnose. Predstavnik Nemačke na pregovorima u Dejtonu 1995. godine Volfgang Išinger je izjavio da međunarodna zajednica mora da uloži napor u borbu protiv kleptokratije u BiH.

Vrata EU treba da ostanu široko otvorena za BiH, ali ta zemlja mora da ispuni uslove za članstvo, naveo je Išinger.

POVEZANE VESTI

Prema njegovim rečima, na početku raspada Jugoslavije Nemačka je bila zaokupljena procesom sopstvenog ujedinjenja i neprihvatljivošću učešća u bilo kakvoj vojnoj akciji, posebno zbog sećanja na nacističke zločine počinjene na Blakanu u Drugom svetskom ratu.

Tada su u Francuskoj mediji javljali o jugoslovenskoj državi koja se bori protiv separatista, dok su u Nemačkoj izveštavali o jadnim susedima Sloveniji i Hrvatskoj, suočenim sa brutalnim napadima jugoslovenske armije, izjavio je Išinger, uz konstataciju da je evropski konsenzus izgrađen tek pošto je Vašington odlučio da povede akciju za okončanje rata u BiH. Bez SAD se to ne bi dogodilo, konstatovao je Išinger.

Predstavnik EU na Dejtonskim pregovorima Karl Bilt je rekao da ne postoji pretnja teritorijalnom integritetu BiH. Otcepljenje Republike Srpske može biti opasno samo ako ga prizna Srbija. Hrvatrska to neće učiniti, a malo je verovatno da bi to učinila i Rusija, ako ne postoji šira podrška, izjavio je Bilt.

On je naveo da je 1995. godine i Rusija bila deo međunarodne zajednice koja je odlučila da se angažuje na okončanju rata u BiH. Svi su bili umorni od rata u BiH, što je doprinelo Dejtonskom sporazumu, rekao je Bilt.

Član parlamenta BiH Sabrina Čudić je izjavila da nacionalisti tvrde da Dejtonski sporazum nije stvorio dovoljno duboke podele, zbog čega ih treba proširiti, u zemlji gde, verovatno, postoji najjača korupcija u Evropi.

Prema njenim rečima, BiH nije u procesu evropskih integracija, već nepromenjljivog stanja, gde se EU ponaša kao Deda Mraz koji deli poklone najbezobraznijima.

Vašinton i EU su otvorili prostor za ostvarenje uticaja Rusije i Kine u BiH, a jak je i uticaj Zagreba i Beograda, koji se zalažu za ustvane promene koje nisu u skladu sa standardima EU, izjavila je Sabrina Čudić, uz poruku: „Ako ne možete da pomognete progresivnim snagama, ne podržavajte nacionaliste“.

Izaslanik američkog predsenika 1995. godine Džim O’Brajen je konstatovao da su brojni problemi odvraćali pažnu Zapada od situacije u BiH, ali da se u leto 1995. više nije mogao odvraćati pogled od zločina.

Zapad više nije mogao da se pravi da ne vidi genocid, izjavio je O’Brajen. Vojna intervencija SAD u BiH je najuspešniji potez od Drugog svetskog rata, naveo je O’Brajen.

Članica Gornjeg doma Britanskog parlamenta Arminka Helić je izjavila da BiH nije nekakva „posebna“ zemlja, već evropska država čija je budućnost u EU. Nadam se da će BiH postati članica EU, podsticati mir i stabilnost na Balkanu i šire i biti stabilan sused Srbije i Hrvatske, rekla je Arminka Helić.