Varhelji u sredu na Balkanu: Balkanske zemlje da poboljšaju vladavinu prava

AFP/John Thys

Evropski komesar za proširenje i susedsku politiku Oliver Varhelji rekao je, predstavljajući godišnji izveštaj Evropske komisije o napretku zemalja koje su u pristupnom procesu ulaska u EU, da većina država u balkanskom regionu ima problem sa vladavinom prava, što je jedan od ključnih prioriteta na putu u Uniju. On je najavio da u sredu dolazi na Balkan da direktno svakoj od zemalja predstavi ekonomski investicioni plan i godišnji izveštaj o napretku.

„Imamo jasna pravila o tome u novoj metodologiji. Nameravano da primenimo ekonomski deo uporedo sa reformama, koje moraju ici ruku pod ruku. To je ono sto ću ponavljati u regionu, da ako vidimo da neka država klizi unazad ili da je zastala sa reformama, biće nam teško da nastavimo finansiranje“, kazao je Varhelji i dodao da sve države imaju slične izazove: pritisci na pravodsuđe i medije, politicka nestabilnost i izrazena korupcija.

Govoreći o Severnoj Makedoniji i Albaniji, Varhelji je podsetio da su te dve zemlje krajem marta ove godine dobile zeleno svetlo za otvaranje pristupnih pregovora, izrazivši nadu da će tokom nemačkog predsedavanja Unijom (do kraja godine) biti održana i međuvladina konferencija na kojoj će to biti formalizovano.

POVEZANE VESTI

„Vlasti Albanije su nastavile da pokazuju posvećenost u napretku na putu ka EU. Zemlja je napravila odlučujući napredak i blizu je da ispuni sve preduslove za održavanje međuvladine konferencije. Pozdravljamo napredak koji je ostvaren reformom izbornog sistema i primenom preporuka OEBS ODIHR (Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava). Nastavlja se primena reformi pravosudnog sistema, kao i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao što može da se primeti, ostvaren je dobar napredak i u sektoru sprovođenja zakona i velikih operacija i na međunarodnom nivou“, rekao je Varhelji.

On je istakao da Albanija mora da ostane posvećena i da „zadrži ovaj zamah u sprovođenju reformi“.  

„Severna Makedonija održala je čvrst tempo napretka kada se radi o ključnim oblastima vladavine prava, a to su pravosuđe, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Potrebno je da zadrži ovaj zamah. Ohrabren sam planom makedonske vlade i pre objavljivanja ovog izveštaja“, naveo je Varhelji.

„Nadam se da će međuvladina konferencija o otvaranju pregovora za obe zemlje biti održana u vreme ovog (nemačkog) predsedavanja EU“, dodao je on.

Kada se radi o Crnoj Gori, kako je kazao, „ovaj izveštaj dolazi u sred krhkog postizbornog perioda i može da posluži budućoj vladi kao detaljan i od pomoći vodič kako da pristupi pristupnim pregovorima i kako da ubrza i produbi reforme, naročito u sektoru vladavine prava“.

„Najveći prioritet za Crnu Goru će u narednim mesecima biti ispunjenje obaveza u vezi sa poglavljima 23 i 24 (pravosuđe i osnovna prava)“, ukazao je Varhelji.

Prvi znaci uspeha BiH u ispunjavanju ključnih prioriteta

On je, govoreći o Bosni i Hercegovini, istakao da smo „u poslednjih nekoliko meseci videli prve znake uspeha u ispunjavanju ključnih prioriteta, uključujući proboj kada se radi o izborima u Mostaru i usvajanju nacionalne strategije za ratne zločine“.

„Potrebno je uložiti dodatne napore u ispunjavanje svih ključnih prioriteta, naročito u oblasti vladavine prava, kako bi se povratilo poverenje građana u pravosudni sistem. Integritet pravosuđa i migrantska pitanja zahtevaju hitnu akciju. Samo kritičan pristup reformskom procesu BiH će odvesti do kandidata za pregovore za ulazak u EU“, poručio je Varhelji. 

Bosna i Hercegovina je u oblasti ekonomskih kriterijuma postigla ograničen napredak i nalazi se „u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije“, navedeno je u izveštaju Evropske komisije o napretku za 2020. godinu. U tom izveštaju piše da je „kvalitet privrednog upravljanja bio otežan zbog zastoja u uspostavljanju vlasti i nedovoljne saradnje na entitetskim i državnom nivou“. 

To je onemogućilo unapređenje poslovnog okruženja koje ima značajne slabosti, vladavine prava, nadzorne i regulatorne institucije. 

Delegacije EU u BiH je iz izveštaja prenela da je javni sektor i dalje „preglomazan“, finansijski sektor stabilan, uz povećanje kredita i pad nezaposlenosti, delom i zbog značajnog odliva radne snage. Konstatuje se da je epidemija kovid-19 dovela do naglog pada ekonomskih aktivnosti i pogoršanja na tržištu rada. 

Ocenjeno je da je BiH, ukupnno gledano, postigla ograničen napredak i da je „još u ranoj fazi u smislu kapaciteta potrebnih da se nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama u EU“. 

Evropska komisija je ocenila da je Bosna i Hercegovina nastavila da aktivno učestvuje u regionalnoj saradnji i održavanju dobrosusedskih odnosa. 

„Postignut je napredak u usklađivanju sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom Unije, te ga je potrebno nastaviti“, navedeno je u izveštaju.  

Povodom situacije na Kosovu, naveo je da je „politički kontekst u poslednjoj godini bio  nestabilan i nije bio naklonjen reformama neophodnim i za tu teritoriju i za ulazak u EU“.

„U smislu vraćanja reformama, nadam se da ću sledećih dana imati dug razgovor sa premijerom (Kosova Avdulahom) Hotijem“, dodao je Varhelji.

On je istakao da je ukidanje 100 posto taksi na robu iz Srbije i BiH bila „ključna odluka, i to je EU pozdravila“.

„To je omogućilo i da bude nastavljen dijalog Beograda i Prištine. EU nastavlja da bude posvećena viznoj liberalizaciji za građane Kosova i pozivamo Kosovo da ispuni sve potrebne uslove“, poručio je Varhelji.