Pupovac: Ne treba nam tutorstvo Beograda, niti patronatstvo Zagreba

Region 24. avg 202013:10 > 13:10
N1

Predsednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) iz Hrvatske Milorad Pupovac izjavio je da Srbima u Hrvatskoj nije potrebno tutorstvo zvaničnog Beograda, niti patronatstvo zvaničnog Zagreba, pošto ta stranka ima svoju samostalnu politiku.

„Ne postoji potreba za tutorstvom Beograda niti za patronatstvom Zagreba, kada su Srbi u Hrvatskoj u pitanju. Mi imao svoju samostalnu politiku već decenijama, i gradimo je već decenijama, i gradićemo je i ubuduće“, rekao je Pupovac na otvaranju Medjunarodnog naučnog skupa „Hrvatsko-srpski odnosi, ekstremizam kao faktor destabilizacije regiona“.

Dodao je da su veze izmedju Srba iz Hrvatske sa Srbijom i Hrvata iz Srbije sa Hrvatskom garantovane medjunarodnim i medjudržavnim ugovorima.

„Svi smo mi dovoljno zreli da znamo da smo se okupili na iskustvu politika koje su za izgradnju najboljih mogućih medjunacionalnih i medjudržavnih odnosa“, kazao je Pupovac.

Prema njegovim rečima, u proteklim sedmicama, od kako je formirana nova Vlada Hrvatske u kojoj učestvuje i SDSS, došlo je do „sistemskog proboja“ u tretiranju nerešenih pitanja u srpsko-hrvatskim odnosima.

„Nadamo se da će tako biti i u odnosima izmedju Srbije i Hrvatske. Politike sećanja i politike komemorisanja treba da promene posledice rata i da više naglaska daju na mir i izgradnju društava koja će izgradjivati kulturu mira“, rekao je Pupovac.

Dodao je da politike srpske i hrvatske nacionalne manjine u Hrvatskoj i u Srbiji treba da budu osnova za saradnju, a ne za „dodatno trovanje“ odnosa izmedju dve nacije.

„Ukoliko se na nerešenim pitanjima nastoje održati loši odnosi medju državama i narodima, onda će ovakva situacija potrajati“, ocenio je Pupovac.

Prema njegovim rečima predstojeća komemoracija u Plavnom, u znak sećanja na ratne zločine počinjene nad Srbima u severnoj Dalmaciji, a kojoj će prisustvovati i visoki zvaničnici Hrvatske, veoma je značajna.

„Odlučili smo da tu vrstu bola ne pretvaramo u blokiranje odnosa izmedju Srbije i Hrvatske, nego da pokušamo pronaći način kako ćemo smanjiti upotrebu ratnih patnji u medjudržavnim odnosima. Želja nam je da pokažemo kako bi mogla i trebala funkcionisati kultura pamćenja i komemorisanja u slučajevima kada imamo nesumnjivo podeljenu odgovornost za ratne zločine koji su počinjeni“, rekao je Pupovac.

Povodom oštrih reakcija iz Srbije na učešće potpredsednika Vlade Hrvatske iz SDSS-a Borisa Miloševića na obeležavanju 25. godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije „Oluja“ početkom avgusta u Kninu, Pupovac je rekao da su one delimično razumljive, jer se obeležavanje „Oluje“ obično poistovećuje sa slavljem.

„Medjutim, ove godine je obeležavanje imalo drugačiji karakter i poruke su bile drugačije. Značajan deo poruka hrvatskih zvaničnika je bio usmeren ka izgradnji poverenja, govorilo se o stradanjima Srba u Hrvatskoj. A gesta Borisa Miloševića ima i drugu stranu i ide u pravcu drugačijih politika sećanja i komemorisanja, koje neće ići u pravcu raspirivanja neprijateljstava i neće izazivati bol“, rekao je Pupovac.

On je rekao i da bi voleli da drugog dela reakcija iz Srbije nije bilo, „ali preživeli smo i s tim“ i dodao je da je najvažnije da su posle toga usledili razgovori predstavnika Hrvatskog nacionalnog vijeća i Demokratske stranke Hrvata u Vojvodini sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem o rešavanju problema sa kojima se Hrvati u Srbiji susreću.

„Najvažnije je da se ne stane na tome, već da se razgovori na planu gesti ali i konkretnih mera nastave i realizuju kao sveobuhvatna politika u hrvatsko-srpskim odnosima“, kazao je Pupovac.

Tradicionalni, trinaesti po redu Medjunarodni naučni skup „Hrvatsko-srpski odnosi, ekstremizam kao faktor destabilizacije regiona“, održava se u Golubiću pored Obrovca u Hrvatskoj, a na njemu učestvuju naučnici i politički predstavnici iz Srbije i Hrvatske.

Zbog epidemioloških razloga, skup se održava onlajn, a organizuju ga Centar za demokratiju, istoriju i pomirenje i Udruga za povijest, suradnju i pomirenje iz Golubića.