Mediji: EU pružila ruku, ali zatvorila vrata Balkanu

Region 18. maj 201817:05 > 17:10
N1/Google Earth

Osvrti evropskih medija na jučerašnji susret vođa Evropske unije i Zapadnog Balkana u Sofiji mogu se svesti na komentar španskog lista Mundo da je ponuđenim investicijama "EU pružila ruku, ali zatvorila vrata Balkanu", jer se ispostavilo da "Unija odbacuje u idućoj deceniji ulazak novih zemalja u članstvo, uprkos strahu od upliva Rusije i Turske".

Nemački list Zidojče cajtung upozorava da će u Evropi između Grčke i Hrvatske nastati „crna rupa“, ako EU nastavi da sama sebi pravi štetu i odlaže ulazak zemalja Zapadnog Balkana u članstvo.

Zato što to, podvlači list, „nije davanje milosti, već geopolitička potreba“ zbog rasta ekonomskog i političkog upliva Rusije, Kine i Turske.

Zapadni Balkan bi inače „stalno bio pod pretnjom unutrašnje eksplozije, novih ratova i navale novih izbeglica“.

 Uvodničar finskog dnevnika Helsingin Sanomat kao razlog za nenaklonost EU proširivanju navodi unutrašnju nestabilnost u samoj Uniji i kaže da, pored španskog protivljenja politici EU prema Kosovu i problema Atine i Skoplja oko imena Makedonije, „nužna reforma evrozone, narastanje populističkih snaga i razmirice oko budžeta čine ranjivom Uniju“, koče otvaranje vrata Zapadnom Balkanu.

Madridski dnevnik Pais napominje da Evropska komisije jeste ocenila da može biti ulaska u članstvo EU 2025. godine, ali predočava i da, iako su lideri Unije u Sofiji ponovili ubeđenje da je budućnost Zapadnog Balkana u EU, „njihove reči ih izdaju“.

Briselski sajt Politiko je u naslov izveštaja stavio da je francuski predsednik Emanual Makron „ledenom vodom polio nade Balkana za članstvo u EU… podvukavši da je i prethodno proširivanje oslabilo Evropu“, ne samo kad su u pitanju članice sa smanjenom sposobnošću odlučivanja, Rumunija i Bugarska.

Svi mediji u EU su preneli Makronov stav da ne može biti ulaska novih članica pre nego što kandidati za članstvo dostignutim rezultatima u vladavini prava i bitki protiv korupcije ubede članice Unije i njihovo građanstvo da to zaslužuju. I kako su objasnili francuski diplomat, da to neće značiti ulazak novih „siromašnih rođaka“ koji očekuju novac iz budžeta EU, a šalju nove migrante u Uniju.

Ujedno bitna, temeljita reforma struktura evrozone i cele Unije i posebno sistema donošenja odluka, mora prethoditi svakom razmišljanju o prijemu neke članice sa Zapadnog Balkana, javili su evropski izveštači iz Sofije.

Nemačka, Francuska, Holandija i još nekoliko zemalja su zato i bili protiv spominjanja članstva i datuma ulaska 2025, što je pomenuo predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker, jer se smatra da to „uopšte nije realistično“.

Švajcarski Noje cirher cajtung primećuje da će se EU naći u situaciji da zbog rastućeg „ruskog političkog uticaja na pravoslavne delove Balkana, a turskog na muslimanske“, kao i ekonomskog upliva Kine i arapskih zemalja na region, „mora temeljito preokrenuti geopoliticki razvoj“.

Ispada paradoksalno da će „bez ozbiljne ruske pretnje koja će zahtevati bitne promene u realpolitici, šest zemalja Zapadnog Balkana ostati partneri EU, ali neće postati članice Unije“, zaključuje ciriški dnevnik.

Bugarski dnevnik 24 časa smatra da je samit EU-Zapadni Balkan bio uspešan jer je data, kako kaže, „podrška Zapadnom Balkanu za buduće članstvo u EU, kao i obećanje za deset milijardi evra za ulaganje u infrastrukturu“.