Udruženja apeluju da se prestane s jamarenjem, godišnje strada 10.000 životinja

Ljubimci 09. maj 202218:15 > 10. maj 2022 17:49 20 komentara

Srbija je “evropski raj” za vlasnike nemačkih lovnih terijera i jazavičara željnih borbi životinja. Najmanje 1.000 osoba u Srbiji organizuje borbe pasa sa jazavcima, lisicama i šakalima. Godišnje strada oko 10.000 životinja. Mučenje i ubijanje životinja je krivično delo za koje su pored novčanih određene i zatvorske kazne od jedne do tri godine.

Mučenje i zlostavljanje divljih životinja u Srbiji je poprimilo toliko velike razmere, da se čak na društvenim mrežama javno prodaju mladunci, najčešće lisice, ali i odrasli jazavci ili šakali. Radi se o tzv. jamarenju.

Prema popisu organizacija za zaštitu životinja, nekoliko srpskih gradova već godinama je poznato po tome, jer se u njima nalaze poligoni za međusobne borbe pasa i divljači.

Napravljeni su od sistema tunela sa komorama, improvizovanim jazbinama, u koje se ubacuju životinje. Tuneli su najčešće ukopani u zemlju, ali postoje i poligoni koji su izgrađeni nad zemljom od veštačkih materijala. Suština krvave borbe je da pas za što kraće vreme prođe kroz tunele i pronađe životinju.

Danijela Jović iz Udruženja za zaštitu životinja “Spaske” iz Kraljeva kaže za N1 da se vlasnici pasa brane time da su takvi psi za to i namenjeni, i da u tome što će životinje biti rastrgnute i ubijene, ne vide ništa loše.

“Oni gledaju te životinje, kao i svoje pse, kao jednu vrstu zabave i dobre zarade. Postoji čitavo kolo, u kojem oni uživaju u mučenju tih lisica i ostalih životinja. Svoje životinje smatraju običnim predmetom”, kaže Jović.

Prijave postoje, a veterinarska, šumarska i lovna inspekcija bi trebalo da odreaguju na neku od njih. Uroš Đoković, predsednik Lovačkog saveza Kraljeva, objasnio nam je da zakoni u Srbiji jasno definišu šta se sme raditi sa divljim životinjama.

“Često ima zloupotreba, onih koje su definisane čl. 22 Zakona o divljači i lovstvu. A on objašnjava na koji način se sme postupati sa divljim životinjama, da se matični fond ne sme umanjivati na taj način, da se ne sme hvatati divljač i držati u zatvorenom prostoru bez odobrenja i na taj način zloupotrebljavati”, kaže Đoković.

“Imamo problem sa tužilaštvom, jer oni smatraju da to nije bitno. Naše prijave uglavnom završavaju u fiokama. To je najveći problem u svemu ovome”, rekla je Danijela Jović.

Udruženja za zaštitu životinja u Srbiji pokrenuli su i internet kampanju, a u poslednjih desetak godina su zbog saznanja o jamarenju podneli nekoliko stotina krivičnih prijava. Ali, ne postoje saznanja da je zbog toga neko do sada osuđen.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare