Med je jedan od najcenjenijih prirodnih proizvoda još od davnih dana, a koristi se ne samo kao prirodni proizvod i zaslađivač, već i u tradicionalnoj medicini kao pomoć pri lečenju različitih stanja, od ublažavanja kašlja i grlobolje do zarastanja rana.
Danas poznajemo otprilike 300 različitih vrsta meda. Med se više od 80 odsto sastoji od ugljenih hidrata, a nešto manje od 20 odsto od vode. Studijama je otkriveno više od 600 komponenti u medu koje imaju potencijalno blagotvorno dejstvo na čovekovo zdravlje.
Što se tiče sastava ugljenih hidrata, dominira fruktoza, nakon čega slede glukoza, maltoza i ostali šećeri. Od vitamina dominiraju vitamini B grupe i C vitamin, a od minerala kalijum, kalcijum, magnezijum, fosfor, natrijum i drugi. Uz to obiluje bioaktivnim komponentama poput flavonoida i polifenola.
Vrste meda
Bagremov med
Svetle boje, vrlo slatkog i ugodnog ukusa zbog visokog udela fruktoze, a niskog udela saharoze. Često se koristi kao dodatak čajevima. Smatra se da ima protivupalno dejstvo, deluje blagotvorno na jetru i probavni sistem.
Žalfijin med
Svetložut, ugodnog ukusa. Deluje blagotvorno na proces probave i čitav probavni sistem, ima antioksidativno dejstvo zbog čega ima pozitivan učinak na kardiovaskularni sistem. Pomaže u lečenju rana, borbi protiv prehlade, grlobolje i kašlja. Deluje tako da olakšava iskašljavanje i pospešuje izbacivanje sluzi iz organa za disanje.
Kestenov med
Tamne boje, gotovo smeđe. Ima posebnu aromu, mrvicu gorkast ukus. Pomaže kod prehlada i kašlja, bronhitisa, ima antimikrobna, antibakterijska i antiseptička svojstva. Bogat vitaminima B grupe i vitaminom C.
Livadski med
Med od raznog livadskog cveća. Pomaže u borbi protiv infekcija, bogat antioksidansima, pomaže u zarastanju rana, deluje blagotvorno na probavni sistem.
Lavandin med
Bogatog ukusa, boja se može razlikovati od svetlije prema tamnijoj. Kao i ostale vrste, pomaže u funkcionisanju gornjih disajnih puteva, deluje blagotvorno kod bronhitisa i kašlja. Ima umirujuće dejstvo, pomaže probavi i smanjenju nadutosti.
Jeste li znali?
• Pčele proizvode med više od 150 miliona godina
• Za pola kilograma meda treba 556 pčela i dva miliona cvetova
• Med se nikada ne pokvari
• Zbog visokog udela fruktoze, med je 25 odsto slađi od šećera
• Da bi napravile med, pčele skladište sakupljeni nektar u saće, a zatim ga isparavaju mašući krilima
• Pre nego što su se razvile biologija i botanika, ljudi su mislili da se cvetni nektar pretvara u med posebnom čarolijom
• Med je osnovna hrana pčela. Razlog zbog kojeg su medonosne pčele toliko zauzete skupljanjem nektara s cvetova jeste stvaranje dovoljnih zaliha hrane za svoju koloniju tokom zimskih meseci
• Med ima sličan sastav antioksidansa zdravih za srce poput spanaća, piše Ordinacija.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi ko će ostaviti komentar!