Podcast – dokaz da je radio prošlost?

Lifestyle 17. feb 202112:15 6 komentara
slušalice
Bojana Janjić

Sve se više u svakodnevnom životu susrećemo sa terminom podcast, i dok je on potpuno svakodnevna stvar za mlađe i srednje generacije, za one malo starije je nepoznanica.

Na internetu se mogu pronaći razne definicije šta je to podcast, čemu služi i kako funkcioniše. Pojednostavljeno, to je tematska radio emisija koja svoj koncept, format i već naviknutu publiku (onu srednje generacije) duguje radiju. Može se nazvati evoluirani radio, ali podcast je zapravo mnogo više od toga.

Podcast je audio ili digitalni fajl kome se lako pristupa putem interneta i koji se bavi gotovo svim temama i sadržajima.

Po definiciji sa sajta podcastinsights.com reč podcast je izvedena iz kombinacije reči „ipod“ i „broadcast“ (kompanija Apple ne zadržava nikakva autorska prava na reč, iako je sam pojam bio predmet spora I pokušaja autorizacije). Postoji i definicija iz bekronima „portable on demand“ koju mnogi usvajaju kao netačnu.

Drugačijim i naprednijim od radija ga čini prvenstveno to što je dostupan na svim uređajima od telefona do kompjutera, raznolikost tema i širina u odabiru istih. Možete birati teme koje želite da slušate, ljude koji o tim temama govore (to mogu biti obični ljudi koji inače nemaju prostor na radiju ili medijima), kao i jezik na kome govore. Takođe, niste u obavezi da slušate ceo razgovor nego samo segmente. Najvažnije je da  vrlo lako i sami možete kreirati svoj podcast ukoliko želite nešto da kažete, ukažete na nešto i povežete se sa svetom – sve što vam treba je ideja, kompjuter, mikrofon, soba i dobra volja… vaše priče mogu čuti milioni.

Teme su razne – od ozbiljnih dnevnopolitičkih, ekonomskih, biznis, naučnih, obrazovnih, tehnoloških, zdravstvenih, istraživačkih, sa relevantnim sagovornicima (podcasti koji imaju ogroman uticaj), do sportskih, modnih, muzičkih, filmskih, dramskih (sa glumcima, efektima, muzikom u epizodama), zatim dečijih i kulinarskih, podcasti sa poznatima (Mišel Obama, Majk Tajson, Šekil O’Nil, Anderson Kuper…), kao i emisije sa neafirmisanim ljudima i druge.

Mogu se naći u raznim formatima – live, video, audio, kao monolog ili razgovor sa sagovornikom, u formi debate sa jednim ili više sagovornika…. sloboda je uvek akcenat.

Globalna popularnost podcasta je svojevrstan odgovor (krik) društva na trenutno stanje ugrožene slobode govora, kritičkog mišljenja, cenzure u mejnstrim medijima, nedostatka medijskog prostora za ljude drugačijeg mišljenja, kulture, nacije ili vere. Format često ne prati neki uvreženi ili zamišljeni koncept i beži od dosadnog (raz)govora ljudi koji su plaćeni za svoje govore, a stavlja u prvi plan neke nove, ne toliko popularne ideje. Cenzura postoji samo u ličnoj širini i odabiru slušaoce, što podcaste stavlja u red avangarde.

Većina podcasta je besplatna, lako dostupna i uz dobre goste moze biti vrlo interesantna, ali i uticajna. Taj uticaj proističe iz svakodnevnog rasta broja korisnika, što podcaste stavlja u red sa oglašivačima ogromnog marketinškog potencijala i prilika za zaradu. Primer je gostovanje Elona Maska, vlasnika kompanije Tesla, čiji je kontraverzni nastup u jednom od najpopularnijih podcasta, dok je pušio marihuanu u programu, oborio akcije njegove kompanije za 7 odsto, a šteta se merila u milijardama. Džo Rogan je preko podcasta od voditelja UFC šoua postao  jedan od najuticajnijih i najbogatijih ljudi u svetu šoubiznisa sa više od 100 miliona dolara prihoda, a Pat Flin je svojim podcastom „Smart passive income“ uspeo da ukaže drugima na razne načine pasivne zarade , ali i da sebi omogući istu (više od 100.000 dolara mesečno).

„Podcasteri“ zarađuju novac preko plaćenih sponzorstava, product placementa i reklama, a visinu zarade diktira broj pregleda ili skidanja sa interneta. Drugi način zarade je ograničenje kontenta kroz pretplatu nakon što se afirmišete ili jednostavno zamolite svoje fanove da vam pošalju novac što često „upali“. Neki „podcasteri“ imaju ugovore sa kompanijama i procente od prodaje nakon emitovane reklame, prodaje kurseva i sl.

Na sajtu castos.com se nalazi podatak da je 2019. godine tržište marketinga u ovoj sferi bilo 678 miliona, a 2020. milijardu dolara što predstavlja rast od skoro 50 odsto godišnje i naznake da ovo tržište polako ulazi u trku sa najvećim marketinškim gigantima na svetu.

Danas gotovo da ne postoji poznata ličnost koja nije bila gost u nekom od podcasta ili medij koji nema podcast.

Konkurencija je velika, milioni ljudi širom sveta se bave ovim poslom – 2018. godine kompanija Apple je iznela podatak o postojanju 550.000 podcasta, što je članak iz magazina Varity iste godine potvrdio i dodao da  postoje na 100 različitih jezika. Fastcompany.com je 2018. godine izašao sa podatkom od 525.000 podcast-a i 18,5 miliona epizoda. Podcastinsights.com ima podatke iz januara 2021. godine od 1.750.000 emisija i više od 43 miliona snimljenih epizoda što opet govori o podcastu kao rastućem gigantu.

Trend podcasta nije zaobišao ni Srbiju iako ne postoje precizni podaci o broju ljudi koji ih snima i broju epizoda, kao ni vrednosti marketinškog tržišta. Ovaj format i kod nas postaje sve popularniji, pre svega zbog slobode govora.

Neki od najpopularnijih podcasta na stranom (engleskom) jeziku su: The Joe Rogan experience, Business Wars, Tim Ferriss Show, Hotboxin’ With Mike Tyson, Philosophy Bites, Pardon My Take, a na domaćem:Agelast, Podcast Jelene Djoković, Wish&Go, Reaguj!…

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare