Male piramide, koje počivaju na pustinjskim brdašcima severnog Sudana, podsećaju na one iz susednog Egipta, ali za razliku od čuvenih piramida u Gizi, sudanske su napuštene.
Piramide u Merou, 200 kilometara severno od Kartuma, retko obilaze posetioci i pored toga što su na Uneskovoj listi svetskog nasleđa. Sankcije koje su nametnute Sudanu ograničavaju stranu pomoć i donacije, a istovremeno štete turizmu, piše AP.
Nalazište, poznato kao Ostrvo Meroe zbog drevne, odavno presušene reke koja je proticala oko njega, nekada je bila rezidencija vladara Kuš kraljevstva, poznatih i kao „crni faraoni“.
Njihove piramide, visoke od šest do 30 metara, izgrađene su između 720. i 300. pre nove ere.
Ulaz u piramide uglavnom je okrenut ka istoku i izlazećem suncu.
Piramide imaju dekorativne elemente inspirisane faraonskim Egiptom, Grčkom i Rimom i, kako navode u Unesku, to ih čini neprocenjivim relikvijama. Međutim, previše revnosni arheolozi u 19. veku otkinuli su zlatne vrhove nekih piramida i sveli ih na gomilu kamenja, kaže Abdel Raman Omar, direktor Narodnog muzeja Sudana u Kartumu.
Poneki turista obiđe mesto ali su sankcije zbor Darfura i drugih regtiona imale teške posledice po ekonomiju zemlje. Vlada Al Bašira koja je na vlast došla posle puča 1989. muku muči sa brigom o svojim antikvitetima.
Katar je obećao 135 miliona dolara za renoviranje sudanskih arheoloških nalazišta ali Omar kaže da Sudan godišnje poseti tek oko 15.000 turista.