Kustosi Oktobarskog salona: U Resavskoj zastava sašivena na Kosovu kao – nada

Kultura 20. jun 202113:38 > 13:40 3 komentara
N1

Oktobarski salon je velika prilika za mlade autore iz regiona, prilika da njihovi radovi budu izloženi uz radove umetnika afirmisanih u svetu i u kontekstu izložbe koja je više prepoznata na svetskom nivou nego na lokalnoj sceni, rekli su u razgovoru za N1 kustosi 58. Oktobarskog salona Ilarija Marota i Andrea Baćin iz Italije. Govoreći o kosovskom umetniku Petritu Halilaju koji se prošle godine povukao sa Oktobarskog salona, nezadovoljan zbog načina na koji je organizator predstavio Kosovo uz njegovo ime, oni su naveli da im je žao što taj umetnik neće biti prisutan, i dodali da će ipak biti predstavljen rad koji je na neki način osmišljen upravo sa tim umetnikom i koji je nastao na Kosovu.

Oktobarski salon, koji će biti otvoren 25. juna Muzeju grada Beograda, okuplja radove 64 umetnika iz sveta, koji će biti izloženi na više lokacija – pod sloganom „Sanjari“.

„Mnogi od njih nikad nisu svoje radove izlagali u Srbiji ili na Balkanu do sad, ima autora različitih generacija, autora čiji rad je poznat u celom svetu, a uz njih i radovi umetnika iz regiona, od kojih smo neke odabrali na konkursu, a neke jer je njihov rad priznat na svetskom nivou, sa mnogima od njih smo radili“, rekla je Marota.

POVEZANE VESTI

Najveći deo izložbe 58. Oktobarskog salona – Beogradskog bijenala, koja će uključiti preko 140 umetničkih radova, oko 40 novih produkcija i 20 umetničkih intervencija u javnom prostoru, biće predstavljen u Muzeju grada Beograda, galerijama Kulturnog centra Beograda, Dvorani KBC, parku Muzeja Jugoslavije i brojnim javnim lokacijama u gradu.

Prateći fundamentalnu ulogu snova u definisanju najautentičnijeg duha ljudskog bića tokom svakog doba i u svakoj kulturi, izložba definiše svet snova kao bezvremen i univerzalni prostor, koji može da prevaziđe kulturne, rodne, religijske, ekspresivne i jezičke barijere, navodi se u najavi Oktobarskog salona.

„Motiv ovogodišnjeg salona je istraživanje snova, preko snova smo istraživali najautentičniji deo ljudskog duha, u svakom vremenu i svakom delu sveta, snovi definišu ono što jesmo i pomažu da bolje i dublje shvatimo stvarnost oko nas“, dodala je kustoskinja.

Govoreći o slučaju kosovskog umetnika Petrita Halilaja koji je povukao svoje učešće na salonu prošle godine, jer je u spisku autora pored njegovog imena u odrednici zemlje iz koje dolazi stajalo Kosovo sa zvezdicom (fusnotom), kustosi su naveli da im je žao što taj umetnik nije prisutan na salonu.

Halilaj je prošlog leta objavio da se povlači sa izložbe nakon što organizatori prvo nisu pomenuli Kosovo uz njegovo ime u zvaničnom saopštenju, dok su pored imena drugih učesnika bile navedene i njihove zemlje. Kada je zatražio ispravku, dodata je zvezdica (fusnota), ali je Halilaj, kako je naveo, smatrao da se tako “ponavlja odbijanje Srbije da prizna Kosovo kao nezavisnu državu”. KCB je, kako je dodao, kasnije uklonio navode o zemljama porekla pored imena svih učesnika, ali je on, i pored toga, odlučio da se povuče sa izložbe.

Halilaj je tada i izrazio zahvalnost američkom umetniku Dejvidu Horvicu, koji učestvuje na 58. OS, jer je predložio da modifikuje svoj rad „Give Us Back Our Stars“ nakon njegove odluke da se povuče.

„Izlozba je imala odlaganja (zbog korone), i male i velike problematike. Problem sa Petritom Halilajem nas je sve pogodio. Upravo je i tema izložbe bila prevazilaženje granica i ograničenja, a videli smo da ni danas to nije tako lako, pa da čak i umetnost ne uspeva da bude posrednik u ovakvim situacijama. Žao nam je što Petrit nije ovde sa nama, jer bi njegovo prisustvo bilo mali korak za stvaranje nečega za budućnost, i da se zaista prevaziđu granice i barijere“, naveo je Baćin.

Marota je dodala i da je Kulturni centar Beograda uložio veliki trud kako bi pokušao da reši taj slučaj, ali da se to ipak nije desilo, jer su obe strane ostale na svojim pozicijama. „To je bio Petritov lični izbor, i politički izbor. Ipak, na salonu će biti predstavljen rad Dejvida Horvica koji je na neki način osmišljen sa Petritom, oni su dugogodišnji prijatelji, ta zastava Give us back our stars sašivena je na Kosovu, sašila ju je majka Petrita Halilaja i odnosi se na zvezdice (fusnote) koje se stavljaju pored imena Kosova, kojima se negira njegov nacionalni identitet“, rekla je kustoskinja.

Dejvid Horvic „Give us back our stars“

Baćin je dodao da je to i simbol ovog projekta „Sanjari“, i da će zastava biti postavljena na ulazu u Muzej grada Beograda u Resavskoj ulici, kao simbol i nada za budućnost.

Kustosi su naveli da su primili više od 350 portfolija umetnika, sa Balkana i iz sveta. „Fokusirali smo se na mlade umetnike, koji prvi put mogu da izlažu u međunarodnom kontekstu uz afirmisane kolege, poznate u svetu, ovo je lep skup radova mladih umetnika sa onima koji su već iskusni“, objašnjava Marota.

Baćin navodi da srpsku scenu u vizuelnim umetnostima vidi kao veoma interesantnu. „Ima mnogo dešavanja, dosta galerija, mladi umetnici prate svetska dešavanja, veoma su povezani. Oktobarski salon je velika prilika za njih, da se nađu u kontekstu koji je više prepoznat na međunarodnom nivou, nego na lokalnoj sceni“, ocenjuje Baćin i dodaje da se srpska scena pozitivno razvija. On je pohvalio i rad KCB u pogledu prostora koji izdvaja za mlade umetnike.

Marota je ukazala na priliku da se pogledaju radovi posebno mladih autora.

„Uključili smo mnoge umetnike iz regiona koji već imaju karijeru u svetu, sarađuju sa svetskim galerijama, ali i one koji tek počinju da se probijaju, imamo i umetnike iz Beograda. Možda je napreprezentativniji primer Igor Simić koji živi u Beogradu, ali je ostvario značajne saradnje i uspeh i u inostranstvu. Ta saradnja je veoma važna za umetnike“, dodala je ona.

Izložbu prati i katalog koji uključuje tekstove čiji su autori pored kustosa i pisci, istraživači, filozofi, kao i deo posvećen snovima umetnika. Baćin objašnjava da je taj deo inspirisan knjigom „Sogni/Dreams“ koju su Hans Ulrih Obrist i Frančesko Bonami objavili 1999. godine.

„Mnogo smo radili na katalogu, od početka smo želeli da imamo deo o snovima u katalogu, to je omaž knjizi Sogni/Dreams, i koja je deljena na Bijenalu u Veneciji, u njemu su bili snovi umetnika na izložbi, a mi smo preuzeli tu ideju, pozivajući umetnike učesnike da podele svoje snove. To je važan deo kataloga“, kazao je on.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare