Hiljade ljudi na Kritu odale poslednju počast Mikisu Teodorakisu

Kultura 09. sep 202116:42 > 17:20 12 komentara
REUTERS/Stefanos Rapanis

Hiljade ljudi došle su danas na Krit da bi odale poslednju počast grčkom muzičkom velikanu i političaru Mikisu Teodorakisu, koji je sahranjen u selu nedaleko od Hanije, u skladu sa svojom poslednjom željom.

Teodorakis, višedecenijski integralni deo grčke političke i muzičke scene, umro je u četvrtak, 2. septembra, u Atini u 96. godini.

Kovčeg sa njegovim telom bio je izložen tri dana u crkvi u Atini, a potom je noćas prebačen trajektom na Krit, preneo je AP.

Hiljade ljudi su ga dočekale na ostrvu, gde je opštinski orkestar vodio procesiju do crkve u Haniji. Tu su građani obilazili kovčeg, polagali cveće, dodirivali ga rukama i ljubili.

Nekoliko časova kasnije, kovčeg je prevezen u selo Galatas, u predgrađu, gde je održana glavna ceremonija sahrane.

Sahrani su prisustvovali grčki predsednik, premijer, šef glavne opozicione stranke i ostali političari, kao i Teodorakisova porodica.

Na oproštajnoj ceremoniji u sredu grčka predsednica nazvala je Teodorakisa „profesorom i modelom“.

„Svi zajedno svih uzrasta i svih generacija kažemo zbogom čoveku koji je Grk i univerzalan, patriota i internacionalista, Mikisu Teodroakisu. Simbolu i modelu“, rekla je ona.

U ime Grčke komunističke partije (KKE) kojoj je pokojni kompozitor bio blizak, generalni sekretar Dimitris Kucumbas mu se direktno obratio: „Ceo život si držao pušku u jednoj ruci i partiture u drugoj“. „Impulsivna, revolucionarna, strastvena, tvoja muzika pokazuje da naš svet treba da se menja i može da se menja“, rekao je on u Atini.

Teodorakis se proslavio muzikoom za film „Grk Zorba“ (1964.) zatim originalnom muzikom za filmove „Z“ i „Serpiko“.

Teodorakisov rad obuhvata simfonije i oratorijume, kao i grčku popularnu muziku a ostavio je trag i u politici.

Bio je u pokretu otpora za vreme Drugog svetskog rata, borio se uz komuniste tokom građanskog rata (1946-1949), bio je poslanik tokom 1980-tih i ministar u konzervativnoj vladi početkom 1990-tih.

Od početka grčke krize 2010. protivio se merama štednje koje su Atini nametnuli kreditori iz EU i Međunarodnog monetarnog fonda.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare