Autor o fotografiji koja je postala simbol blokade

Kultura 07. dec 202111:34 > 13:41 23 komentara
Foto: Marko Risović

"Ljudi danas po difoltu misle da fotografija nije istinita, pre nego da jeste. Uostalom, sasvim je normalno da se to dešava kada imamo apsolutnu zloupotrebu vizuelnih prizora od strane onih kojima se nekada nedvosmisleno verovalo - medija. Ipak, fotografija u određenim okolnostima i dalje ima veoma značajnu ulogu i moć da prezentuje istinu", kaže Marko Risović, fotograf, autor fotografije blokiranog mosta Gazela u subotu koja je imala ogroman broj šerova i lajkova na društvenim mrežama i na neki način postala i simbol prošlonedeljnog ekološkog protesta.

Fotografija Marka Risovića imala je desetine hiljada lajkova posle samo nekoliko sati od kako je postavljena, a na kraju dana podelio ju je i Novak Đoković. Risović je dokumentarni fotograf, koji je radio i kao fotoreporter, i deo je fotokolektiva Kamerades. On kaže da nije očekivao ovakav uspeh fotografije, kao i da mu je drago što je Đoković podelio, ali da mu je od te činjenice draže to što se srpski teniser oglasio jer njegovo mišljenje može imati veliki uticaj.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Marko Risovic (@markorisovic)

 

Odjek svoje fotografije u javnosti tumači kao sticaj okolnosti. „Desila se jednostavna stvar – u trenutku kada su ljudi tražili informaciju o masovnosti, broju ljudi, vizuelnom identitetu protesta u subotu, moja fotografija se pojavila među prvima koje pružaju tu informaciju na mrežama. Inicijalno velika gledanost zbog broja pratilaca na mom nalogu kao i „relevantnost“ mene kao izvora (pretpostavljam, nisam uveren u to) jer radim za velike medijske kuće pa mi se stoga „može verovati“, doprineli su tome da se fotografija proširi neverovatnom brzinom“, smatra fotograf.

POVEZANE VESTI

„Takođe, mislim da su svi ljudi koji su učestvovali u protestu tog dana kao i mnogi drugi koji ga podržavaju ali nisu bili na ulicama iz raznih razloga, tražili upravo fotografije koje bi kod njih podstakle osećaj nade da se ovi protesti mogu omasoviti i dovesti do željenog ishoda. Misim da moja fotografija veoma efektno komunicira upravo taj osećaj“, dodaje Risović.

On smatra da je moć fotografije je odavno umanjena jer se načini njenog čitanja i tumačenja menjaju.

„Mi smo zatrpani vizuelnim informacijama i suština se u tom mnoštvu vrlo brzo izgubi. Sa druge strane, fotografija se od medija kojem se nedvosmisleno veruje i koji postoji da bi prikazao i preneo neku ultimativnu istinu, pretvorila u medij koji je podložan konstantnom preispitivanju o istinitosti i relevantnosti – dakle u svoju suštu suprotnost. Ljudi danas po defaultu misle da fotografija nije istinita, pre nego da jeste. Uostalom, sasvim je normalno da se to dešava kada imamo apsolutnu zloupotrebu vizuelnih prizora od strane onih kojima se nekada nedvosmisleno verovalo – medija. Primer izveštavanja većine domaćih, od strane države instruiranih i kontrolisanih kuća o protestima, sa tolikim fabrikovanjem laži i polu-istina, je upravo savršen odraz negativne upotrebe fotografije i vizuelne komunikacije u celini“, navodi on.

Uloga nas kojima je stalo do etike, profesije, a samim time i do istine je upravo u tome da budemo kontra teža takvim narativima. Primer upotrebe ove moje fotografije u tom kontekstu je odgovarajući. Ljudi su verovali meni zato što su osetili i znali da nemaju razloga da mi ne veruju, i uostalom zato što su svojim očima videli iste ove prizore koji za mnoge ne postoje. Meni je to vratilo odavno izgubljenu nadu da fotografija u određenim okolnostima i dalje ima veoma značajnu ulogu i moć da prezentuje istinu, a samim time i da pozitivno utiče na interpretaciju realnosti.

Građani su u tokom vikenda delili slične fotografije sa istog nadvožnjaka, ali Risovićeva je imala ubedljivo najveći domet. Veliki je i broj komentara njegovih kolega fotografa, koji su tu sliku hvalili.

„Podrška kolega uvek godi! Na profesiju nikada nisam gledao kao na takmičarsku arenu, gde se trudimo da prestignemo, unizimo i pobedimo jedni druge, veća kao na sinergiju različitih glasova u horu koji svi doprinose finalnom ishodu – moćnoj ariji koju svi zajedno pevamo o ovom svetu u kojem živimo. U tom kontekstu, sada je moja fotografija bila ona solo deonica koja je najsnažnije odjeknula i pobrala aplauze publike, sledeći put će to biti neki drugi solista, ali za mene bitna stvar je da postojimo kao uigrani hor koji mnoštvom glasova (vizuala) probija tminu u kojoj živimo i zajedničkim snagama se bori za prikaze realnosti, istine i normalnosti“, kaže Marko Risović.

Fotokolektiv Kamerades, kojem pripada, objavio je nakon blokade foto-priču svih članova o subotnjem protestu. Ovaj kolektiv inače se u svoj radu bavi važnim društvenim pitanjima. Risović kaže da je uloga fotografa da prenese istinu.

„Da ilustruje kako su stvari izgledale, da doprinese širenju svesti o događajima, važnim temama i njihovom značaju, da prikaže i lepo i manje lepo ne bi li edukovao, obavestio, pokrenuo osećaj empatije i svest o neophodnosti reagovanja. Takođe, u vremenu u kojem živimo, uloga fotografa je i u tome da svojim izgrađenim stavom, autoritetom, obrazovanjem i veštinom stane iza fotografija koje je napravio i da se bori za njihovu istinitu interpretaciju do samog kraja. Ova izjava zvuči idealistički jer su ljudi najćešće na razne načine ucenjeni, pre svega primenom mehanizma egzistencijalne pretnje kao i u mnogim drugim profesijama, pa nije retkost da nisu u prilici da do kraja učestvuju u procesu upotrebe fotografije i informacije koju ona prenosi. Iako istinite, takve fotografije u rukama medijskih spinera dobijaju neka nova značenja. Ova borba je teška i neizvesna. Ipak, oni kojima je stalo do toga da svoj posao rade dosledno, dostojanstveno i etički, moraju da pronađu način da istraju u njoj“, zaključuje Risović.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare