Bajić: Novi vlasnik Avala filma će pomoći kinematografiji

Kultura 03. avg 201514:33 > 14:46
Tanjug/Tanja Valič

Reditelj Darko Bajić, koji je veoma zadovoljan rezultatima nedavno održanog 62. Pulskog filmskog festivala, smatra da bi trajno rešavanje pitanja finansiranja doprinelo da srpska kinematografija bude još kvalitetnija i da se publika vrati u bioskope. Novi vlasnik Avala filma će pomoći srpskoj kinematografiji, ocenjuje reditelj.

Bajićev film „Bićemo prvaci sveta“ dobio je nagradu Zlatna vrata Pule.

Prema Bajićevim rečima, film „Bićemo prvaci sveta“ je dobio najbolju ocenu publike u Puli, gde su i drugi srpski filmovi ove godine ostvarili dobre rezultate.

On je u intervjuu Tanjugu ocenio da su organizatori Filmskog festivala u Puli napravili dobar potez time što su osvežili program i dali šansu filmovima iz regiona da, kao u stara dobra vremena, odmere snage u Puli.

„Ove godine sam imao tu sreću da pred prepunom Arenom, pred oko 9.000 ljudi, prisustvujem projekciji svog filma. Prvo nisam želeo da ga gledam do kraja, ali kako je publika krenula da reaguje, jednostavno nisam hteo sebi da uskratim to uživanje“, ispričao je Bajić.

Reditelju je Pulski filmski festival iz ranijih godina u sećanju ostao baš po publici.

„Film ne može bez publike i možda je i najveća nagrada ako publika vaš film upamti. To vam na pravi način daje energiju da nastavite dalje“, smatra Bajić.

„Zašto je Pula važna? Pula je važna zbog kulturnog prostora – ne samo zbog zarade koja se može ostvariti na tom tržištu, već zbog publike koja je željna filmova svojih suseda“, istakao je Bajić.

Ovakvi događaji su, kako je dodao, prilika za saradnju i „upoređivanje“ kinematografije zemalja eks-ju regiona.

O Avala filmu: „Ići će to dobrim putem“

Kada je reč o Avala filmu, on misli da će mu novi vlasnik vratiti osnovnu delatnost.

Bajić je naveo da novi vlasnik želi Avala filmu da vrati funkciju, da se okrene koprodukciji, podiže nivo tehničke baze, čime će pomoći srpskoj kinematografiji i digitalizovati filmove koji su vlasništvu Avala filma, a koji su sada preneti u Jugoslovensku kinoteku.

„Time će se stvoriti mogućnost da se filmovi prikazuju u digitalnoj formi, ne samo u Srbiji, već i u svetu, kao i da autori budu ispoštovani“, dodao je reditelj, podsetivši da se on svojevremeno protivio da Avala film uđe u ruke firme koja se neće baviti njenom osnovnom delatnošću.

„Ovo je moje mišljenje kada je u pitanju Avala film, ja imam takav utisak – da će to biti tako i da će to ići dobrim putem“, dodao je Bajić.

„Koprodukcije donose mogućnost izbora najboljih glumaca“

Koprodukcije u regionu, kako navodi, danas nisu retkost.

Bajić kaže da koprodukcija ima brojne prednosti i da su, kada je reč o eventualnim kompromisima, autori uglavnom uslovljeni da sredstva koja dobiju od producenta potroše u zemlji iz koje on dolazi.

Koprodukcije, međutim, donose mogućnost izbora najboljih i glumaca i saradnika, dodao je on i kao primer naveo upravo film „Bićemo prvaci sveta“, za koji su glavni junaci izabrani između 400 glumaca.

Glavni glumci, podsetio je Bajić, dolaze iz gradova ili država u kojima su živeli junaci filma, a na taj način su su se na jednom mestu srele različite škole glume što je doprinelo njegovom kvalitetu.

Film „Bićemo prvaci sveta“ ide na još desetak festival i u toku je finalizacija istoimene televizijske serije koja će da se realizuje u saradnji sa RTS-om.

O planovima za naredni period, Bajić kaže da reditelji uvek planiraju nove filmove.

„Imam u glavi nekoliko, ali sam trenutno okrenut ka tome da završim seriju“, kaže Bajić.

On veruje da će serija biti jako popularna i u Srbiji i u drugim eks-ju zemljama.

Na pitanje zbog čega se reditelji često odulučuju da od filmskog ostvarenja „naprave“ seriju, on ističe da je televizijska publika sigurno pet ili 10 puta veća od bioskopske.

Ipak, kako dodaje, za ostvarenje „Bićemo prvaci sveta“ u startu je planirano da bude serija, s tim što se paralelno razmišljalo o filmu.

Rad na seriji, kako dodaje, iziskuje drugačiji dramaturški pristup, ali i veliki napor da se na taj način edukuju i podstaknu mladi ljudi da se vrate vrednostima i pobegnu od kiča koji ih zatrpava sa televizije.

„Neophodno trajno rešenje za finansiranje srpskog filma“

On ujedno podseća da srpski film na brojnim festivalima ostvaruje zapažene rezultate.

„Sa druge strane, neophodno je trajno rešenje za finansiranje srpske kinematografije, koje bi obuhvatilo i stimulaciju bioskopa, ali i obezbeđivanje profesionalnih uslova za snimanje“, rekao je Bajić.

Prema Bajićevim rečima, teško je na pravi način izreklamirati domaći film u industrijskim bioskopima, u koje svakih sedam dana dolazi neki novi film iz Amerike.

Filmski centar Srbije radi na tome da stimuliše prikazivanje domaćeg filma i polako se neke stvari kreću na bolje, smatra reditelj.

Bajić je ocenio da je sistem finansiranja koji je postojao do pre dve godine obezbeđivao sigurnih između pet i sedam miliona evra, preko RRA i RATELA, i da je sada teško naći ta sredstva.

Sistem koji bi sada trebalo da se uspostavi, kako je naveo, liči na onaj koji se primenjuje u Hrvatskoj, ali je komplikovaniji od onog koji je postojao kod nas, jer podrazumeva da se svake godine od raznih televizija pribavljaju ugovori.

Bajić je istakao da bi i domaći producenti od utrošenog novca u Srbiji trebalo da dobijaju 20 odsto i da taj propis ne bi trebalo da se odnosi samo na strane producente koji rade u Srbiji.

„Smatram da će to, uz trajno rešavanje finansiranja, doprineti da naša kinematografija bude još kvalitetnija, da se vrate gledaoci u bioskop i da – kao što je bilo do pred kraj prošlog veka – publika sa puno želje i interesovanja dolazi da gleda srpski film.

Nekada smo premešivali 10, 15 i 20 puta gledanost velikih američkih filmova i mislim da srpska kinematografija to zaslužije“, naglasio je Bajić i dodao da Srbija ima mlade reditelje koji na izuzetan način komuniciraju sa celim svetom.