Novosadska alternativna scena oseća se isključenom iz Prestonice kulture 2021.

Kultura 15. okt 201919:43 > 19:49
N1

Fondacija 2021 predstavila je “Drugu Evropu“, novi program koji će do sredine decembra realizovati u sklopu projekta Evropska prestonica kulture, a koji je usmeren ka alernativnoj i manjinskoj sceni. Nezavisna umetnička scena u Novom Sadu i dalje se, međutim, smatra isključenom iz čitavog projekta, pa su kao svoj komentar organizovali izložbu “Van Gog iz novosadskih kolekcija“ i naišli na neočekivan odziv.

Izložba za nula dinara, njihov je komentar na sadržaje koje u oblasti vizuelnih umetnosti nudi Evropska prestonica kulture. Taj projekat, dvojica slikara iz Kineske četvrti, opisuju kao snimanje filma koje uveliko traje, ali bez reditelja i scenariste.

Videvši izložbu Tuluz Lotreka, to je valjda bila kap koja je prelila čašu, i onda smo mi rekli – pa dobro, napravićemo mi Van Goga, objašnjava slikar Petar Mirković.

“Mi insistiramo prvenstveno na kvalitetu i da ne možemo da se igramo sa tim stvarima. Da se neke izložbe najave pompezno kao nešto vrlo bitno, a da to bude dečija igra”, kaže on.

Petar je prvi slikar koji je pre deset godina otvorio atelje u Kineskoj četvrti. Upravo je odatle, kaže, krenula ideja o pretvaranju ovog dela grada u umetnički kvart.

Započeta je prva faza rekonstrukcije i otvoreni prvi prostori za svirke. Međutim, nakon izbora sve je stalo. Fondaciji 2021 zamera to što je projekat Kineske četvrti, kaže, jednostavno prisvojila.

“Nije u redu da uzmete nečiju stvar i pripišete sebi. A onda dalje, nikada više nikoga nisu uključili”, kaže Petar.

Novosadska supkultura, alternativna scena i marginalizovani sadržaji deo su “Druge Evrope“, novog dvomesečnog programa Fondacije 2021, ističe umetnički rukovodilac programa Lazar Jovanov.

“Ideja iza ovog slogana je da uspostavimo nove mostove saradnje između lokalne i nacionalne kulturne scene sa evropskim, odnosno internacionalnim partnerima”, objašnjava on.

Na komentar lokalnih umetnika da tih mostova zapravo nema, u Fondaciji kažu – tek predstoji novi talas uključivanja aktera sa nezavisne scene, a vrata su im, navode, i do sada bila otvorena.

“Bilo je razgovora, ali ti razgovori treba da rezultiraju konkretnim predlozima. Kada dođe do konstruktivnih predloga, onda možemo dalje da radimo i na razvoju tih ideja”, poručuje Jovanov.

Petar Mirković odgovara: “Ne možemo očekivati da se mi pojavimo sa papirom i tražimo ne znam šta ako ne znamo u kom pravcu ovo ide.”

“Mi hoćemo da učestvujemo u gradnji nečega”, dodaje on.

Ali za sada, kaže, ne vide jasnu strategiju za razvoj kulture u gradu. Konkretni odgovori izostaju, čak i kada je u pitanju uređenje buduće meke umetničkog stvaralaštva.

“Priznajem da nemam odgovore“ – poruka je koju je slikar Tadija Janičić dobio na nekoliko sastanaka.

“I onda sam ja zaključio da je to čovek koji nema odgovore i onda sam ga naslikao”, ističe on.

Nacrtao je i kako vidi umetnički kvart u 2021, a najavljuje i osnivanje Fondacije 2022. Zadatak će joj, kaže, biti da sagleda šta je iza Evropske prestonice kulture ostalo kao trajna vrednost. Slično pitanje postavila je i jedna od učesnica programa “Druga Evropa“ – kustostkinja Isidora Todorović.

“Nas jako zanima koja su to sistemska rešenja koja će zapravo biti proizvedena organizacijom ovog događaja”, upitala je ona, kako novootvorene kulturne stanice, kaže, ne bi ostale samo prazan prostor kada istekne 2021.