Direktor BITEF teatra Miloš Latinović kaže da je čovečanstvo u civilizacijskoj krizi i da bismo morali da se pozabavimo onim što je zaista bitno, da se, kako kaže, vratimo na početak, da afirmišemo znanje i ne udovoljavamo "aždaji" koja živi u nama i hrani se isključivo zabavom.
„Danas je vreme, na žalost, takvo da onaj svet koji dolazi u pozorište želi neku vrstu emancipacije. Napadi na običnog čoveka sa svih strana su danas tako snažni da mu je naprosto vrlo teško da se opredeli u smislu nekog angažmana koji nije onaj koji je očekivan, na poslu, ili u okviru porodice, nego jedan uslovno rečeno dokoličarski angažman. Pozorište naravno, nije ni zabava, ni dokolica, pozorište traži prepuštanje i jedan specijalni angažman. Ti ljudi koji žele to sebi da priušte su već pomalo i privilegovani i neko koga treba negovati kao generaciju od koje treba ponovo da nešto počne“, kaže Latinović.
Moto ovogodišnjeg Bitef festivala je „Svet bez ljudi“.
„Ja stalno govorim da smo mi zaista u jednom kriznom periodu kao civilizacija i da moramo malo da se pozabavimo onim što je možda najtačnije u jednom užasno kriznom periodu istorije, da se setimo onoga što je radila prosvetiteljska grupa filozofa i da se vratimo na taj neki novo, na početak, i da afirmišemo znanje, da afirmišemo nešto što je esencijalno da bismo od toga pošli, kako ne bismo bili prevareni“, kaže gost N1.
Civilizacija je, kaže, mnogo napredovala tehnološki, ali je neverovatno kako se taj tehnološki produkt u društvu primenjuje za loše stvari.
„Aždaju“ koja živi u nama, kaže, ne treba hraniti zabavom.
„Danas je u principu, sve pred nama slatko i simpatično, a čovekova želja i aždaja koja živi u nama, a hrani se zabavom, je neutaživo gladna“, kazao je Latinović.
Angažman koji mi Bitef nudi kao pozorišni festival mora biti apsolutno ličan i ne može biti komotan, dodao je.
Lično preispitivanje sebe i okoline je neizbežno, kaže.
„Ne ostavljamo tu publiku na miru, ali to je naprosto nužno. Ne možete da prođete kroz ovaj život kao kišna glista, bez ogrebotine – morate jednom da preispitate sebe i svoje postupke i neke stvari koje ste učinili, i neke koje niste, a pozorište je tu da vam u tome pomogne – niste direktno na sceni, ali ste vrlo jasno uključeni kao učesnik“, ocenio je Latinović.
Bitef festival od početka, tu promenu, ili mogućnost za promenu čovekovog stava i mišnjenja, nudi, dodaje.
„Danas je na žalost, ksenofobija, rasizam, jačenje desnice, nešto što čini savremen svet, nismo to možda očekivali, očekivali smo od 21. veka nešto bolje, nešto novo, a nekako smo se vratili se na početak 20. veka“, kaže Latinović i naglašava da je vreme da se govori o tome da, kako kaže, ne radimo to što smo već jednom radili, jer to ne donosi nikakav dobitak.
„I ovo što ćemo videti na Bitefu je nešto što će moći da nas osvesti, da nas pomeri da malo budemo bolji, da budemo dobre komšije, da budemo bolji na poslu, bolji uopšte. Naprasto, ovo ovako ne ide“, kaže gost N1.
Bitef festival, 52. po redu, biće održan od 13. do 22. septembra.
Nagrada „Milorad Mandić Manda“ za Srđana Todorovića u Nišu
Ovogodišnji dobitnik nagrade „Milorad Mandić Manda“, koja se na Filmskim susretima u Nišu dodeljuje za najbolje ostvarenu komičnu ulogu u celokupnoj filmskoj produkciji u proteklih godinu dana, jeste Srđan Žika Todorović.
Komentarišući ovu vest, Latinović kaže da je Todorović apsolutno zasluženo dobio tu nagradu.
„Todorović je neko ko, na žalost, jer su neki glumci otišli prerano, preuzima tu titulu mladog barda, od koga sada treba očekivati najsvetlije trenutke“, rekao je Latinović.
Kaže da lično ne poznaje Srđana Todorovića, ali da je cela njegova porodica, koja je izuzetno talentovana, veoma značajna za našu kulturu.
Zabrana ojkača je nedopustiva
Iako je tradicionalno i iako spada u hrvatsku kulturnu baštinu od 2010, hrvatski branitelji su se podigli na zadnje noge zbog festivala ojkača. Smeta im činjenica da festival organizuje Srpsko kulturno društvo u Petrinji.
Latinović kaže da je za njega, svaka vsrta zabrane, skandalozna.
„Svaka zabrana za mene je skandalozna, ali ja ne mogu da komentarišem odluke koje se dešavaju u državi u kojoj ja ne živim. Ali, to što se tamo dešava je nedopustivo“, kazao je Latinović.
Dodao je da su na Bitefu dve predstave Olivera Frljića.
„Mi smo u tom kontekstu malo drugaciji i bolji od onoga što se u Hrvatskoj dešava. Frljić je tamo persona non grata, a on je čovek koji na sopstveni rizik progovara o određenim temamama, koji se sam žrtvuje u sagledavanju stvari kroz pozorište“, rekao je Latinović.
„Ne razumem tu politiku, to uslovno rečeno nasilje, zašto sputavate ljude da vide nešto što se vama ne dopada“, upitao je.
Dominacija srpskih dramskih književnica
Nedeljnik Vreme pod naslovom „Milica, Vida, Biljana, Milena, Tanja, Minja“ piše o dostignućima srpskih dramskih književnica. „Milica Novković, Biljana Srbljanović, Tanja Šljivar, Minja Bogavac, sudeći po brojkama, reklo bi se da su žene dominantne u dramskom pisanju, međutim, reč je o jednom veoma sporom procesu koji je počeo krajem Drugog svetskog rata i koji još uvek traje“, piše Nedeljnik.
Komentarišući tu vest, direktor Bitefa kaže da misli da ih nema više, ali da su dominantnije, jer su im drame bolje.
„Tu imate veliki raspon i u godinama i to je nešto što očigledno traje. Njihove drame su jako bitne i važne kao pozorišne priče koje su i dalje u upotrebi. Ja sam na njihovoj strani, volim kako pišu i mislim da je to dobro za našu sredinu“, kaže Latinović.
Pogledajte gostovanje u Novom danu: