Potpisana Deklaracija o zajedničkom jeziku

Kultura 28. mar. 201707:10 > 12:47
Podeli:
Izvor: N1

Nakon niza regionalnih konferencija projekta "Jezici i nacionalizmi", više od trideset stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije sastavilo je "Deklaraciju o zajedničkom jeziku".

Tekst „Deklaracije o zajedničkom jeziku“ predstaviće profesor Enver Kazaz, književnica Ivana Bodrožić, Vladimir Arsenijević iz Udruženja Krokodil, pisac i novinar Balša Brković, te direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju Borka Pavićević.

Konferencije „Jezici i nacionalizmi“ održavale su se u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu, a na njima je učestvovalo tridesetak stručnjaka različitih struka koji su, navode iz Krokodila, sastavili „Deklaraciju o zajedničkom jeziku“ radi „podizanja svesti i aktivnog uticanja na postojeće nacionalističke jezičke praske u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji“.

Deklaraciju je, navode, do sada potpisalo dve stotine lingvista, književnika, naučnika, aktivista i drugih poput Radeta Šerbedžije, Igora Štiksa, Mirjane Karanović, Dine Mustafića, Borisa Dežulovića, Nenada Veličkovića, Maje Raičević, Faruka Šehića, Rajka Grlića, Filipa Davida, Jasmile Žbanić, Viktora Ivančića, Dragana Markovine, Borisa Budena, Biljane Srbljanović, Snježane Kordić i dr.

Tekst deklaracije bit će dostupan od 30. marta na web stranici projekta www.jezicninacionalizmi.com.

Nakon konferencije za medije na kojoj će deklaracija biti predstavljena održaće se panel diskusija u dva dela. Na prvom pod nazivom „Šta je zajednički jezik“ učestvuju Snježana Kordić, Borka Pavićević i Rajka Glušica, a na drugom pod nazivom „Jezik i budućnost“ Asim Mujkić, Ivana Bodrožić i Balša Brković.

Projekat „Jezici i nacionalizmi“ sproveli su beogradsko Udruženje Krokodil, Udruga Kurs iz Splita, podgorički Centar za građansko obrazovanje i PEN centar BIH iz Sarajeva.

Kako se navodi, cilj projekta je da „kroz otvoreni dijalog lingvista i drugih stručnjaka problematizuje pitanje postojanja četiri ‘politička’ jezika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, kao i sve one značajne i izazovne teme u kojima se lingvistička nauka neprincipijelno ukršta s identitetskom politikom“.

Organizatori projekta smatraju da se „usprkos željenoj i ostvarenoj emancipaciji te formalnom postojanju četiri standarda, identitetsko-jezične strasti nisu smirile, a preskriptivizam, zanesenost jezičnim imperijalizmom, teze o ‘pedesetogodišnjem jezičkom ropstvu’ i čitav dijapazon pogrešnih interpretacija i dalje traju“.