Bajić: Autocenzura je kazna za celo društvo

Kultura 10. sep 201610:14 > 10:19
N1

Reditelj Darko Bajić je u Novom danu televizije N1, najavio održavanje Internacionalnog festivala filmske režije od 13. do 17. septembra u Leskovcu. Ukazao je na značaj regionalne saradnje u kulturi, ali i na opasnosti autocenzure.

Festival u Leskovcu biće otvoren premijerom filma Srđe Penezića “Ime: Dobrica, prezime: nepoznato”, dok će poslednjeg dana biti prikazan srpski kandidat za Oskara “Dnevnik Mašinovođe” Miloša Radovića. Publika će 14. septembra imati priliku da pogleda novi film Rajka Grlića “Ustav Republike Hrvatske” koji je osvojio Gran pri na festivalu u Montrealu, a u kojem glavnu ulogu igra Nebojša Glogovac. Bajić je najavio i da će 15. septembra biti prikazan dokumentarni film Rona Haurda o Bitlsima “Osam dana u nedelju”.

Bajić je rekao i da će festival okupiti veliki broj reditelja iz regiona, koji će uputiti pismo ministrima kulture zemalja bivše Jugoslavije u kojem će zatražiti da se osnuje fond koji bi pomogao promociji filmova u regionu, na kraju krajeva u Evropi i svetu. Podsetio je da je u poslednjih pet-šest godina većina filmova snimljena u koprodukciji. Širenjem kulturnog prostora reditelju su, kako kaže, došli do do kvalitetnijeg izbora glumaca, ekipe i umetničkih saradnika.

On ističe i da kulturni radnici u regionu moraju da shvate da političke tenzije između zemalja bivše Jugoslavije ne mogu da se pravdaju predizbornom kampanjom. “Ostavićemo taj balast generacijama koje dolaze. Čini mi se da postoji način da se opravdavamo time što postoje predizborne kampanje. A koga oni to privlače? Računaju na ogromnu ciljnu grupu koja će im doneti glasove”, upozorava Bajić.

Gost Novog dana kaže da iako evropski fondovi daju mogućnost da se snimaju filmovi, čime se postižu i kvantitet i kvalitet, s druge strane postoji jedan nametnut, birokratski sistem izbora tema što dovodi do nedostatka slobode i autonomnosti autora. Pored toga, kako kaže, iz birokratskih razloga je malim kinematografijama sve teže da se probiju na velike festivale. Tu je značaj nacionalnih filmskih centara, ističe Bajić i dodaje da autori moraju imati slobodu da određuju teme koje su najintersantnije. Filmovi, kako kaže, moraju da budu provokativni jer to uostalom i gledaoci traže.

Kada je reč o cenzuri, Bajić je rekao da treba jasno razgraničiti na šta se pod tim pojmom misli. Ako je reč o uvođenju određenih granica, poput starosne granice kojim bi se deca zaštitila od određenih neprimerenih sadržaja, on je saglasan da za to mora postojati ozbiljna strategija. Ukoliko je, pak, reč o političkoj cenzuri, koja bi npr. vodila ka tome da se filmovi dele na patriotske ili nepeatriotske, Bajić upozorava da bi se time ušlo u “crnu rupu” u kojoj se pribegava jednoj goroj stvari, a to je da autor počne da se plaši čime je na pomolu autocenzura koja je, kako kaže, kazna za autora, ali i za celo društvo.

Bajić kaže i da je preživeo i gvozdene zavese, i doba pomirenja Istoka i Zapada, i Juogslaviju koja je bila specifična zemlja jer je prihvatala najbolje i s jedne i s druge strane. Nakon rušenja Berlinskog zida, Bajić ima utisak da je krenula američka priča da njihov način demokratije mora da pokori ceo svet, a takva vrsta podela je, uz veliku ovdašnju krivicu, dovela do bombardovanja, ratova i drugih nemilih događaja na ovim prostorima.

Srbija zaro danas treba da bude okrenuta sebi, regionu, ali i svom putu ka Evropi ukoliko je to moguće, ali ne po svaku cenu ako postoje razne ucene, smatra Bajić.

Pogledajte celo gostovanje Darka Bajića u Novom danu: