Za dugove garantuju i električnim lokomotivama, pastuvima, sportskim transferima

Ekonomija 01. nov 202106:44 > 08:10 5 komentara
Pixabay/Ilustracija

Pod zalogu smo, prema podacima Agencije za privredne registre, stavili automobile, mašine, životinje, razna prava i predmete garantujući njima da ćemo platiti dugove u ukupnoj vrednosti većoj od 88 milijardi evra. Iako se najčešće zalažu mašine i razna oprema, potom vozila, neretko se u registar založnih prava upisuje i ugovor o transferu sportista, kojim klub garantuje za otplatu kredita. Zalažu se i domaće životinje - od pilića, ovaca, pa do krava i konja, ali i, što nije tako često - električne lokomotive.

Ono što je hipoteka na kuću ili stan, to je zaloga na pokretnoj imovini – automobilima, umetničkim predmetima, nakitu, mašinama, životinjama, ali i brendovima, nekim budućim prihodima koji tek treba da se realizuju. Zalogom se često, baš kao i kod kupovine stana na kredit, garantuje za vraćanje zajma uzetog kod banke, a nekada se na pokretnu imovinu dužnika stavlja zaloga zbog prinudne naplate – neplaćenog poreza na primer.

Pročitajte još:

„Tokom prvih devet meseci 2021. godine registrovano je 6.450 založnih prava, što je za 17,67 odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Tim registrovanim založnim pravima su obezbeđena potraživanja u visini od tačno 6.561.022.205,57 evra“, potvrđeno je portalu N1 u Agenciji za privredne registre.

Posmatrano ukupno, po završetku trećeg kvartala bilo je aktivno 187.855 registrovanih založnih prava. Vrednost potraživanja koja je njima obezbeđena premašuje 88 milijardi evra.

Prema podacima APR, u prvih devet meseci ove godine najviše zaloga upisanih u registar nastalo je po osnovu ugovora – čak 96,41 svih registrovanih založnih prava.

Ostatak čine zakonska zaloga, sa udelom od 1,48 odsto, dok sudska zaloga nastala u postupku izvršenja, učestvuje sa 2,11 odsto registrovanih založnih prava.

Šta najviše stavljamo pod zalogu

Iako se čini da se pod zalogu najčešće stavljaju automobili i druga vozila, naročito ona kupljena iz kredita, podaci registra založnih prava pokazuju drugačiju sliku.

„Zaloge vozila čine 26,47 odsto svih registrovanih predmeta, od čega teretna vozila imaju udeo od 8,13 odsto, a druge vrste vozila 18,34 odsto. Mašine i oprema su zastupljene u 31,32 odsto slučajeva, životinje u 8,70 odsto, dok prava (prava potraživanja, udeli i druga imovinska prava) čine 20,53 odsto registrovanih predmeta. Preostalih 12,98 odsto čine pokretne stvari koje ne spadaju ni u jednu od navedenih kategorija“, ističu u Agenciji za privredne registre.

Nije sve tako uobičajeno

Pod zalogu se stavljaju i „neuobičajene“ stvari.

Nije retkost da se za namirenje određenog duga ili obaveze garantuje nekim drugim ugovorom i budućim prihodom koji iz njega proizilazi, poput ugovora za sportske transfere.

Tako je bilo slučajeva da sportski klubovi zajme kredit od banke garantujući za otplatu budućim prihodom od prodaje svog igrača.

Moguće je založiti potraživanja – kako sadašnja, tako i buduća – i iz drugih vrsta ugovora. Uslov je – da poverilac prihvati da dužnik obezbedi potraživanje nekim budućim prihodom od naplate određenog posla. To može biti i zarada od prodaje useva na njivama, ali i prihod od prodaje karata u javnom prevozu, na primer.

Zalažu se i poznati brendovi. U tom slučaju, ako dužnik ne vrati dug, više ne može da proizvodi proizvode pod tim imenom, odnosno tržišnom  markom, jer će on biti u vlasništvu – poverioca.

Jednostavnom pretragom registra založnih prava dobijamo podatak da je u više stotina ugovora upisana zaloga nad – kravama. Domaće životinje se, naime, pod zalogu obično stavljaju kada poljoprivrednik podigne kredit za njihovu kupovinu, pa su životinje, sve dok ne namiri poslednju ratu – pod zalogom.

Postoji i ugovor iz 2019. godine, upisan u registar založnih prava, gde je ovdašnja kompanija za otplatu kredita banci u vrednosti od blizu 800.000 evra garantovala sa – četiri lokomotive, od kojih su dve starije od pola veka…

„Postoje primeri gde sportisti zalažu potraživanja iz ugovora sa klubom, kao i slučajevi gde klubovi zalažu potraživanja iz ugovora o sponzorstvu ili ugovora o transferu igrača. Nedavno smo imali i potraživanja iz ugovora o doživotnoj renti. Od životinja, skoro su založeni pastuv i bik, zalažu se umetnički predmeti, dragocenosti, a pre par dana založena je i – električna lokomotiva“, kažu za portal N1 u ovoj agenciji.

Kome se duguje

Banke su ubedljivo najzastupljenije kada je reč o založnim poveriocima. One čine 65,90 odsto svih registrovanih poverilaca.

„Ostala privredna društva zastupljena su u 16,04 odsto. Republika Srbija – Poreska uprava čini 1,9 odsto registrovanih, fizička lica 3,53 odsto, preduzetnici tek 0,08 odsto, dok su lica koja ne spadaju ni jednu od navedenih kategorija zastupljena u 12,55 odsto slučajeva“, ističu u APR.

Ko se zadužuje

Preduzeća, a ne građani, najčešće stavljaju pokretne stvari pod zalogu – udeo firmi među zalogodavcima je čak 50,78 odsto.

Slede građani u 38,33 odsto odsto slučajeva, pa preduzetnici u 10 odsto slučajeva, dok 0,89 odsto čine lica koja ne spadaju ni u jednu od navedenih kategorija.

Zalogodavac ne mora uvek da bude istovremeno i dužnik. Zato se udeli u ukupnom broju registrovanih dužnika malo razlikuju od strukture zalogodavaca. Ali, „raspored“ je isti.

Preduzeća su zastupljena u 53,80 odsto slučajeva, građani čine 33,66 odsto ukupnog broja registrovanih dužnika,  preduzetnici u 11,76 odsto, dok 0,78 odsto čine lica koja ne spadaju ni u jednu od navedenih kategorija.

„U 88,26 odsto založnih prava registrovanih tokom izveštajnog perioda, zalogodavci su istovremeno i dužnici obezbeđenog potraživanja“, ističu u APR.

Namiruju li se dugovi

Stavljajući stvari pod zalogu, dužnik u stvari garantuje da će vratiti dug.

Ako svoju obavezu iz ugovora ne izmiri na vreme, bilo da je reč o namirenju rate banci za auto kredit ili obavezi da isporuči određenu količinu proizvoda po ugovoru, zaloga se aktivira i stvar prelazi u vlasništvo poverioca.

Sudeći prema podacima APR za poslednjih šest godina – od 1.januara 2016. godine do danas – obaveze obezbeđene založnim pravima na pokretnoj imovini i potraživanjima, uredno se izmiruju.

„U namirenje potraživanja vansudskim ili sudskim putem, prodajom predmeta zaloge, poverioci su krenuli u samo 0,6 odsto registrovanih založnih prava“, potvrđuju u APR.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare