Šta je „Ikea efekat“ i zašto nije loše da ga imaju i deca

Ekonomija 14. jun 202207:56 12 komentara
Pixabay/ Wolfgang-and-Wilhelm

Ikea je poznati švedski lanac prodavnica nameštaja, a ima poslovnice širom sveta. Njena posebnost leži u kupovini nameštaja koji dolazi u delovima i nije sastavljen, pa kupac sve mora da napravi sam, pomoću pisanih uputstava.

Upravo uz to je vezan i pojam „Ikea efekat“ pri čemu kupci više cene i spremni su više  da plate za komad nameštaja ili bilo kojeg proizvoda koji treb sami da sastave. Efekt se može primeniti na razne proizvode na tržištu koji dolaze u takvom obliku.

Kako je nastao Ikea efekat?

Ikea efekat se kao pojam popularizirao nakon objave rezultata istraživanja 2011. godine u radu „Ikea efekt: kada rad vodi do ljubavi“. Ova istraživanja su vodili profesori na prestižnim univerzitetima Majkl I. Norton, Den Ariejli i Denijel Močon. Zaključili su da su ljudi spremni da plate više ako kupe proizvod koji sami moraju da sastave i na kraju da mogu da vide rezultate svoga rada. Odnosno, ljudi će proizvod koji sami naprave voleti više, nego da kupe već gotov proizvod.

Kako deluje?

Ikea efekat je nastao zbog čovekove prirode i želje da pokaže da može sve da napravi sam, zbog njegove želje za dokazivanjem, kao i zbog zadovoljavanja određenih psiholoških potreba, povećavanja samopouzdanja. Takođe, kada osoba sama nešto napravi, taj proizvod ceni mnogo  više nego kada kupi nešto gotovo u prodavnici.

Ikea efekt govori da kupac, osim samog proizvoda, kupuje i iskustvo. Iskustvo slaganja, zabave… I na kraju dobija i osećaj samouverenosti,  zadovoljstvo jer je sam sastavio nešto što je „na prvu“ delovalo jako komplikovano i teško. Osim toga, kupac kupovinom takvih proizvoda misli da štedi novac.

S druge strane, troši se vreme na slaganje koje ne ide uvek po planu, takođe je velika mogućnost da se pogreši, a često treba krenuti ispočetka. Upravo u ovom slučaju, kada osoba ne izvrši uspešno zadatak i nije zadovoljna rezultatima, Ikea efekt se menja i slabi.

Primeri Ikea efekta

U prilog ovom efektu ide i sve češća pojava raznih „uradi sam“ projekata i predmeta, pri čemu se u trgovinama mogu pronaći kutije s više različitih potrebnih elemenata, a osoba onda sama treba da uradi šta želi s njima. Isti se osećaj može postići i kod nekih drugih predmeta, kao na primer kod Lego kockica koje dolaze u delovima, a koje, kada se slože, treba da predstavljaju određeni oblik.

Jednako tako, ovaj efekt je primenljiiv i kod mešavina za izradu torte u kutijama, gde postoje uputstva na kutiji i sastojci koje treba pomešati i dodati samo mleko ili jaja. Ovime kupac ima osećaj da je uštedeo jer nije kupio gotovu tortu, a u drugu ruku je sam uspeo da napravi ukusan dezert.

Ikea efekat kod dece

Sprovedeno je istraživanje da bi se pokazalo hoće li deca više voleti i jesti povrće kada učestvuju u njegovoj pripremi.

Istraživanje je obuhvatilo 9024 roditelja s decom između šest i 11 godina. Rezultati su pokazali da je zajedničko pripremanje i kuvanje povrća dovelo do povećane sklonosti i konzumacije povrća kod dece. Ipak, kod roditelja nisu uočene promene. Ovo je još jedan primer Ikea efekta na delu, gde deca učestvuju u pripremanju povrća, a na kraju ga, zadovoljni napravljenim, žele i jesti.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare