Skupština Srbije usvojila Zakon o eksproprijaciji

Ekonomija 26. nov 202118:19 > 23:47 154 komentara

Poslanici Skupštine Srbije usvojili su izmene i dopune Zakona o eksproprijaciji čije povlačenje je prethodnih dana tražio deo javnosti, jer smatra da se njime legalizuju prisilno otimanje imovine ljudi koji su se našli na putu državnim projektima.

Za izmene i dopune Zakona o eksproprijaciji glasalo je 159 od 161 poslanika koji su prisustvovali sednici parlamenta, dok se dvoje nije izjasnilo.

Povezane vesti:

Izmenama Zakona se utvrđuje da predmet eksproprijacije mogu da budu nepokretnosti u svim oblicima svojine, kao i da su svi postupci koji se vode u skladu sa ovim Zakonom hitni, imajući u vidu da se pokreću i vode u javnom interesu.

„Nepokretnosti u privatnoj, zadružnoj ili javnoj svojini se mogu eksproprisati ili se svojina na njima može ograničiti samo u javnom interesu utvrđenom na osnovu zakona, uz naknadu koja ne može biti niža od tržišne“, navodi se u Zakonu.

Zakonom su određeni kraći rokovi za postupanje organa uprave u cilju bržeg i efikasnijeg sprovođenja postupka eksproprijacije.

Zakonom je utvrđena obaveza korisnika eksproprijacije da, pre rušenja zgrade, obezbedi zakupcu stana u društvenoj ili državnoj svojini, odnosno javnoj svojini na neodređeno vreme, odnosno nosiocu stanarskog prava u eksproprisanoj stambenoj zgradi ili stanu kao posebnom delu zgrade, korišćenje drugog odgovarajućeg stana u javnoj svojini sa pravima zakupca na neodređeno vreme.

Podsetimo, ovaj Zakon kao i Zakon o referendumu privukli su veliku pažnju javnosti, zbog čega je u Beogradu bio održan i masovni protest.

Mnogo je kritika na ovaj zakon. Pre svega za pravnike ovakav zakon o eksproprijaciji predstavlja udar na privatnu svojinu građana, što je, kako oni objašnjavaju, u suprotnosti sa Ustavom.

Zatim, po prvi put pominje se eksproprijacija zemljišta, i to čak i privatnog zemljišta i privatne imovine, po osnovu nekog međunarodnog ugovora a u okviru projekta koji je označen kao projekat od javnog interesa ili od nacionalnog značaja.

To znači da bilo koja i bilo čija imovina može postati predmet eksproprijacije – bez obzira na oblik svojine, a Vlada će imati diskreciono pravo da proglašava određene projekte za projekte od javnog interesa.

Stručnoj javnosti sporno je i što je ovim zakonom predviđeno da se svi postupci sprovode po hitnom postupku, ali i kratak rok od pet dana u kojem vlasnik treba da odluči da li pristaje na eksproprijaciju.

Ukoliko neko ne pristane da se odrekne svoje imovine, može se žaliti, odnosno pokrenuti spor pred Upravnim sudom, ali i u tom periodu mu može biti oduzeta imovina, jer sudski postupak ne odlaže izvršenje.

Inače, izmene i dopune zakona o eksproprijaciji donete bez održane javne rasprave, na šta je stručna javnost najviše upozoravaa.

Zakon su prethodnih dana branile predsednica Vlade Ana Brnabić i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović.

Obe su rekle da se izmene Zakona o eksproprijaciji ne usvajaju zbog kompanije Rio Tinto, na šta se inače najviše cilja u kritikama ovog Zakona, već da bi se veliki projekti poput autoputeva, pruga i gasovoda efikasnije realizovali.

Brojne organizacije i pokreti najavili su za sutra blokadu regionalnih i magistralnih saobraćajnica širom zemlje zbog usvajanja ovog Zakona.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare