Savić: Država neselektivno pomaže, bojim se da nas čeka još paketa pomoći

Ekonomija 27. mar 202112:25 > 13:08 8 komentara

Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić kaže za N1 da je novi paket pomoći težak udarac za srpski BDP. "Vlada treba da pomaže ljudima, ali znamo da značajnom broju ljudi ne ide uopšte loše. Država ne treba da odustane od pomoći, ali mi nismo ni Nemačka ni SAD, a njihovi paketi su manji od naših. Da smo doneli zakon o socijalnim kartama mogli bismo da kažemo ko su siromašni ljudi i preduzeća i onda njima dati pomoć, ali sada je kasno za to. Vlada Srbije neselektivno deli pomoć", kaže Savić.

Profesor je ponovio da je moguće pravednije podeliti pomoć i dodao da je u Srbiji „sve politika“.

Povezane vesti:

„I kada su se penzije povećavale tri puta u istoj godini, to je bio način da se dobiju izbori. Od 2014-2018. godine smo prošli kroz teško vreme, penzioneri su prošli kroz težak period“.

Savić kaže da Vlada nikada nekome nešto ne da, a da prethodno nekome nije uzela.

„Od koga Vlada treba da uzme, ako ne od tekućih prihoda, onda uzima od naše dece. Dužnicka kriza koju smo imali od 2014-2018. godine, onda sada kada niko ne može da proceni koliko će trajati pandemija i koliko će Srbija morati da izdvoji paketa. Bojim se da će nas čekati i četvrti i peti paket paket pomoći“, rekao je profesor Ekonomskog fakulteta i dodao da kada ima novca onda se štedi, a kada ga nema onda se troši.

Kaže da penzije nisu dovedene u pitanje, ali da je čest slučaj u Srbiji da penzioneri izdražavaju 2-3 generacije u domaćinstvu jer je samo to siguran izvor prihoda u tim porodicama.

„Živimo u tržišnoj privredi, pomoć penzionerima nije problematična, ali istu pomoć dobija neko ko ima penziju 80-90.000 dinara i onaj ko živi ispod granice apsolutnog siromaštva, a ima 7,9 odsto ljudi. Država zna ko ima koliko penziju“, rekao je Savić.

Kaže da su zahtevi Unije poslodavaca legitimni i dodaje da su dva scenarija moguća za one koji misle da će im država uvek pomagati.

„Uzdati se i ‘use i u svoje kljuse’ ili stati pred Vladu i moliti za pomoć. Onaj ko dođe u situaciju da moli za pomoć, on je ‘mrtav’. Ako svima treba pomagati, onda smo svi u velikom problemu, tako je i u porodici, ali ako svako da doprinos budžetu, porodica ce živeti dobro, a ako se samo smišlja način kako neko da vam pomogne, to nije dobro“, smatra Ljubodrag Savić.

Govoreći o pandemiji koronavirusa, kaže da tu postoje dva stanovišta i da svako gleda na epidemiološke mere na drugačiji način.

„Iz medicinskog dela Kriznog štaba kažu ako hoćemo da se obračunamo sa virusom onda treba uvesti lokdaun, a zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić gleda šta će doći u budžet grada Beograda. Pandemija je i ekonomska tema, nije samo zdravstvena. Ako otvorimo lokale, grad će imati prihode, ali ćemo cenu platiti životima, mnogo ljudi će dolaziti u bolnice, mnogi će umreti koji ne moraju da umiru. Mere moramo posmatrati sveobuhvatno i u interesu građana i o njima treba razmišljati odgovorno. Ja se bojim da mi dugoročno radimo u korist svoje štete i žao mi je što neko razume samo logiku novca“, objašnjava profesor Savić.

Dodaje da će i 2022. godina biti godina krize.

„Neki su govorili da će se Srbija brzo oporaviti, a mnogo iskusniji upozoravaju da je ovo stogodišnja kriza. Nije ovo 2009. godina kada je bila čisto ekonomska kriza, ovde je druga dimenzija za koju niko ne može da kaže kako će se razvijati. Svetska privreda će do sredine decenije osećati krizu, a neki kažu i do 2027-2028. godine pa zato država kada opredeljuje pomoć mora da zna da će nam biti potreban i četvrti ili peti paket pomoći.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare