Sarita Bradaš: Nezaposleni, zaboravljeni u državnim merama

Ekonomija 25. feb 202117:50 3 komentara
N1

Dve od tri nezaposlene osobe u Srbiji su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Prema rečima Sarite Bradaš, istraživačice Fondacije “Centar za demokratiju”, nezaposleni u našoj zemlji su bez zaštite, a novčanu naknadu ostvaruje samo tri od pedeset nezaposlenih osoba. Njih država nije prepoznala ni u trećem paketu pomoći, najavljenom za ovu godinu.

„Subvencije za zarade umesto da budu usmerene isključivo na poslodavce koji imaju teškoće u poslovanju kako bi zadržali radnike koji rade skraćeno radno vreme ili uopšte ne rade, dodeljuju se svim poslodavcima u privatnom sektoru. Sa druge strane socijalno ugroženi, a među njima su svakako nezaposleni u najtežem položaju, ostaju van fokusa Vlade kao i u prethodnim paketima mera, kaže za portal N1 Sarita Bradaš.

Vlada je, ocenjuje, pribegla istom setu mera kao i ranije, doduše sa nešto manjim sredstvima, ali sa jednakim ignorisanjem potrebe da mere budu ciljane i usmerene pre svega na poslodavce čije poslovanje je kriza najviše pogodila.

„Prema poslednjim podacima Ankete o prihodima i uslovima života dve od tri nezaposlene osobe su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. U regularnim, vankriznim uslovima, nezaposleni su bez zaštite – naknadu za nezaposlene ostvaruju samo tri od pedeset nezaposlenih osoba budući da je Zakonom o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti ustanovljen veliki broj uslova koje nezaposleni na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje moraju da ispune da bi ostvarili pravo na naknadu“, ukazuje Bradaš.

Prepolovljen broj korisnika novčane naknade

Rezultat toga je da se broj korisnika novčane naknade iz godine u godinu  smanjuje, a smanjuje se, kako navodi – i obim njihovih prava.

„Dok je broj nezaposlenih u 2019. u odnosu na 2012. smanjen za 30 odsto, broj korisnika novčane naknade smanjen je za 50 odsto. Pravo na naknadu ne ostvaruje najveći broj onih koji su bili zaposleni na određeno ili radno angažovani na privremeno-povremenim poslovima budući da nezaposleni treba da ima 12 meseci staža osiguranja u kontinuitetu ili 12 meseci u prethodnih 18 meseci pri čemu većina korisnika prima naknadu koja je ispod linije relativnog siromaštva“, ukazuje naša sagovornica.

Podsetimo, novim, trećim po redu, paketom državnih mera zaposlani bi trebalo da dobiju tri puta po pola minimalca, pri čemu bi, prema Uredbi Vlade Srbije, pravo na pripadajući deo minimalca trebalo da imaju i zaposleni koji rade nepuno radno vreme.

Ko radi sa nepunim radnim vremenom

Sarita Bradaš ističe da je, prema podacima Ankete o radnoj snazi za treći kvartal 2020. godine, oko 220.000 zaposlenih radilo sa nepunim radnim vremenom. Ona dodaje da pri tome treba imati u vidu da ova anketa među zaposlene ubraja pored radnika, samozaposlene bez zaposlenih, pomažuće članove domaćinstva i poslodavce.

„Iz podataka o sektoru delatnosti i zanimanjima onih koji rade sa nepunim radnim vremenom dalo bi se zaključiti da je većina angažovana u poljoprivredi i u neformalnom sektoru. Prema Zakonu o radu zaposleni sa nepunim radnim vremenom mogu da imaju ugovor na neodređeno ili na određeno vreme. U formalnom sektoru zaposleni sa nepunim radnim vremenom su najbrojniji u prosveti, što nije od značaja budući da se subvencije dodeljuju isključivo privatnom sektoru“, objašnjava ona.

Ublažiti uslove za novčanu naknadu NSZ

Zanimljivo je, ukazuje Bradaš, da je ministar finansija predstavljajući nove mere istakao kako su za prethodne dobili pohvalu Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke.

„Ali, nije se dao osvrt na upozorenja Svetske banke da bi broj siromašnih mogao da se poveća za  novih 125 do 327 hiljada. Upravo u analizi Svetske banke predlaže se izmena strukture sistema osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Predloženo je da se uvedu  dodatna privremena davanja, ili da se ublaže određeni uslovi za sticanje prava na naknade zbog porasta nezaposlenosti koja će uslediti, na primer skraćenje minimalnog perioda osiguranja na osnovu koga se korisniku priznaje pravo na novčanu naknadu“, navodi Bradaš.

Paralelno sa ovim izmenama, kako ističe, treba unaprediti administrativne kapacitete u službe za zapošljavanje kako ista odgovorila na porast tražnje za njihovim uslugama uz pojednostavljenje procedure za ostvarivanje prava i skraćenje rokova za odlučivanje.

„Očekivala bih da se umesto usmeravanja pažnje na pohvale, ministar finansija kao i Vlada usmeri na predloge koje je dala Svetska banka, ne samo kada su u pitanju nezaposleni nego i penzioneri, korisnici novčane socijalne pomoći kao i oni koji rade ili su radili u neformalnom sektoru“, poručuje Sarita Bradaš.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare