SAM nagrada direktorki Belmedica – kako raditi u novim okolnostima?

Ekonomija 31. dec 202019:08 5 komentara
jasmina knežević belmedic
Izvor: N1

Srpska asocijacija menadžera devetu godinu zaredom dodelila je "SAM godišnje nagrade" najboljima u Srbiji. Titula menadžer godine 2020. pripala je doktorki Jasmini Knežević, direktorki Belmedic-a.

Jedan od kriterijuma za naradu jeste dobro upravljanje u vreme kovid krize. Kako se postaje dobar menadžer u tako kriznoj situaciji?

„Suprug i ja smo sa poslom krenuli ’95. godine koja je bila prepuna izazova, ratova, kriza i bilo je teško pokrenuti bilo šta, posebno posao koji je bio vezan za zdravstvo. Ako dodamo tome i kovid krizu, zaista je sve teško i trebalo je pokrenuti potpuno novi biznis model. Belmedic je za ovih 25 godina stekao neku reputaciju ustanove u kojoj se radi sofisticirana medicina u jednom prijatnom ambijentu. Sada je bilo potrebno da promenite biznis model gde je bilo neophodno da uvek budete dostupni, a da se manje vodi računa da sve bude u minut, bilo je važno pružiti uslugu. Mnogo su stali, i ja sam bila u situaciji da biram da li ću stati i da li ćemo reći – nećemo da primamo pacijente sa temperaturom ili se upustiti u to. Ja sam odlučila da krenem tim drugim putem i tu je bilo neophodno da se uradi nekoliko stvari i nije bilo lako, jer nismo imali podršku niti direktivu šta i kako treba raditi. Ja sam predosetila krizu i na vreme naše objekte podelila u „kovid“ i „ne kovid zonu“ i nekako sam uspela da sačuvam i pacijente i zaposlene od tog prvog udara“.

Zbog čega su se Vaše kolege iz privatne prakse donekle povukle?

„Svako je imao svoj izbor, a to nije nimalo laka odluka. Ja sam procenila da naš tim ima snagu da se suoči sa ovim, a osećala sam potrebu da damo svoj doprinos. Trebalo je ovde i odvojiti objekte, na vreme nabaviti opremu i imati dobar autoritet kod svojih zaposlenih da vas slede,  kao i pravila i procedure“.

Mislite li da su mogli više da se uključe?

„Ovo su vanredne okolnossti i teško je o tome pričati. Država je verovatno procenila da mi nismo bili do kraja neophodni njima i tu smo malo stavljeni po stranu, ali sigurno da uključivanjem privatnog sektora, u kojem sada radi oko 15 hiljada ljudi, može da se doprinese. Znate, to su ljudi koji su uložili svoj novac, počeli neke male biznise da bi se posle razvijali i sigurno da bi država mogla da nam da vetar u leđa i da nas uključi. Od nas samo može da bude koristi, ne može štete“.

Između ostalog, Vi ste zalagali za to da privatno zdravstvo bude dostupnije ljudima. Šta nam je ova kriza pokazala, koje bi reforme u zdrvastvu tebalo doneti?

„Naš zdravstveni sistem je solidno plivao u svemu ovome, sagrađene su i kovid bolnice i mislim da smo se dobro pokazali u tome“. Šta bi možda trebalo uraditi da bi svi imali koristi i pacijenti i dražava… Mi bi sigurno mogli da pružimo kvalitetnu uslugu, ali pacijent plaća dva puta. Na primer, ukoliko bi se prihvatilo da država odvaja za privatno kao i za državno lečenje, onda bi se sigurno rasteretio državni sektor. Svako želi da ima svog privatnog pedijatra,  ginekologa i slično, i nema razloga da se ne integrišemo i da se odrede iste jasne cene koliko košta neka usluga i da onda pacijent bude taj koji će birati, jer on je vođen svojim finansijama“.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare