Rast BDP Srbije u trećem kvartalu jedan odsto

Ekonomija 30. nov 202212:17 > 12:52 5 komentara
Shutterstock

Realni rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u trećem kvartalu ove godine, u odnosu na isti period prethodne godine, iznosio je jedan odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.

U odnosu na prethodni kvartal rast BDP je bio 0,7 odsto, kad se izuzme uticaj sezone.

Posmatrano po delatnostima, u trećem kvartalu 2022. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, značajan realni rast bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru trgovine na veliko i malo i popravke motornih vozila, saobraćaja i skladištenja i usluga smeštaja i ishrane, 5,1 odsto, sektoru stručnih, naučnih, inovacionih i tehničkih delatnosti i administrativnih i pomoćnih uslužnih delatnosti, 8,5 odsto i sektoru informisanja i komunikacija, 8,1 odsto.

Značajan realni pad bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru građevinarstva, 12,4 odsto, sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, 7,7 odsto i sektoru državne uprave i obaveznog socijalnog osiguranja, obrazovanja i zdravstvene i socijalne zaštite, 3,6 odsto.

Posmatrano po upotrebi BDP, u trećem kvartalu 2022. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, realni rast zabeležen je kod izdataka za finalnu potrošnju domaćinstava, 3,1 odsto, izdataka za finalnu potrošnju neprofitnih institucija koje pružaju usluge domaćinstvima (NPID), 2,2 odsto, izvoza robe i usluga, 14,9 odsto i uvoza robe i usluga, 7,8 odsto.

Realni pad zabeležen je kod izdataka za finalnu potrošnju države, 4,5 odsto i bruto investicija u osnovna sredstva, 2,2 odsto.

Industrijska proizvodnja u Srbiji u oktobru 2022. manja 0,1 odsto u odnosu na isti mesec 2021.

Industrijska proizvodnja u Srbiji u oktobru 2022. godine manja je 0,1 odsto u odnosu na oktobar 2021. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).

U odnosu na prosek 2021. godine industrijska proizvodnja u oktobru ove godine veća je 6,6 odsto.

Industrijska proizvodnja u periodu januar-oktobar 2022. godine, u poređenju sa istim periodom 2021. godine, veća je za 1,7 odsto.

Posmatrano po sektorima, u oktobaru 2022. godine, u odnosu na isti mesec 2021. godine proizvodnja u prerađivačkoj industriji manja je dva odsto, a u sektoru Snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija pad je 1,2 odsto.

U sektoru Rudarstva industrijska proizvodnja je u oktobru ove godine u odnosu na isti mesec 2021. godine veća 18,4 odsto.

Obim industrijske proizvodnje u oktobru 2022. godine, u odnosu na oktobar 2021. godine smanjen je u 17 oblasti, koje čine 68 odsto u strukturi industrijske proizvodnje, a povećan u 12 oblasti koje čine 32 odsto ukupne industrijske proizvodnje.

Rast spoljnotrgovinske razmene Srbije za 10 meseci 2022. godine bio 32,3 odsto

Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za 10 meseci ove godine bila je u vrednosti oko 53,7 milijardi evra, što je porast od 32,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, objavio je Republički zavod za statistiku.

Izvezeno je robe u vrednosti 22,4 milijarde evra, za 27,2 odsto više u poređenju sa istim periodom prethodne godine, dok je uvoz uvećan 36,1 odsto, na oko 31 milijardu evra.

Deficit u robnoj razmeni je bio 8,9 milijardi evra i 65,6 odsto je veći nego za deset meseci 2021. godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je 71,4 odsto i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 76,6 odsto.

Glavni spoljnotrgovinski partneri Srbije u izvozu su Nemačka, Italija, BiH, Mađarska i Rumunija, a u uvozu Kina, Nemačka, Rusija, Italija i Mađarska.

Drugi po važnosti partner su zemlje sa kojima Srbija ima ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA) sa kojima je suficit u razmeni bio 2,1 milijarda evra, koji je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda (žitarice i proizvodi od njih), nafte i naftnih derivata, gvožđa i čelika, pića i električnih mašina i aparata.

Posmatrano pojedinačno po zemljama, najveći suficit u razmeni ostvaren je sa zemljama iz okruženja BiH (izvoze se najviše gasna ulja i motorni benzin, a uvozi se koks i polukoks od kamenog uglja i lignit, neaglomerisan), Crnom Gorom (izvoze se električna energija i lekovi za maloprodaju, a uvoze se najviše električna energija i lignit) i Severnom Makedonijom (izvoz električne energije i električnih provodnika, a uvozi se najviše električna energija i toplo valjani proizvodi od gvožđa i čelika).

Od ostalih zemalja ističe se i suficit sa Rumunijom, Slovačkom, Hrvatskom, Velikom Britanijom, Švedskom, Španijom, Bugarskom, Češkom.

Najveći deficit je u trgovini sa Кinom (zbog uvoza telefona za mrežu stanica i laptopova). Sledi deficit sa Rusijom, Turskom, Irakom, Mađarskom, Nemačkom, Italijom, Belgijom, Holandijom, Indijom, Švajcarskom, Francuskom, Poljskom, Grčkom, Slovenijom, SAD…

Promet na malo u Srbiji u oktobru veći za 23,8 odsto u tekućim cenama

Promet robe u trgovini na malo u Srbiji u oktobru ove godine bio je veći nego prethodnog mesec za 23,8 odsto u tekućim cenama, a u stalnim cenama za pet odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.

Od januara do oktobra sa 2022. godine u poređenju sa istim periodom prethodne godine promet robe u trgovini na malo bio je veći u tekućim cenama za 22,9 odsto.

U stalnim cenama rast je bio 7,1 odsto.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare