Radosavljević: Važno je da u obradi podataka Poreska uprava postupa po zakonu

Ekonomija 18. okt 202118:44 4 komentara

Nema nikakvih prepreka da Poreska uprava Srbije prikuplja podatke o građanima, niti prepreka da pravna i fizička lica te podatke dostave Poreskoj upravi Srbije. Važno je samo da Poreska uprava obrađujući te podatke postupa po zakonu, kaže za Infobiz Goran Radosavljević, profesor Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju.

Primena zakona o utvrđivanju porekla imovine počela je pre nekoliko meseci. O tome se, međutim, u javnosti nije govorilo do pre tri dana, kada je objavljeno da Poreska uprava traži od turističkih agencija traži podatke o putnicima koji su na aranžmane potrošili 5.000 evra i više.

Pročitajte još:

Ta informacija izazvala je različite reakcije – uglavnom podozrenje, ali i tumačenje da se takav zahtev kosi sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, te da mora postojati materijalna i pravna pretpostavka da poreznici traže takve podatke. Izneseno je i mišljenje da je prikupljanje podataka koje treba da utvrdi da li postoji nesrazmera izmedju prijavljene zarade i troškova, trebalo da krene iz neke druge sfere, a ne turističkih aranžmana. Neke od tih dilema danas su razjašnjene.

„Krovni zakon – Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji, a ne Zakon o poreklu imovine, i to članovi 43. i 45. kažu da poreska administracija može u pretpostupku, pre nego što pokrene bilo kakav postupak,  da vrši analizu rizika. Sa zakonskog stanovništa nema nik akve prepreke da Poreska uprava Srbije prikuplja te podatke, niti ima bilo kakavog problema i prepreka da pravna i fizička lica tražene podatke dostave Poreskoj upravi. A, Poreska uprava, obrađujući te podatke mora da postupa po zakonu“, ističe Goran Radosavljević.

Ranije danas, Miroslav Đinović, pomoćnik direktora Poreske uprave Srbije za TV Prva je istakao da Poreska uprava kontrolu porekla imovine nije krenula od turističkih aranžmana.

„Prethodno smo, u skladu sa Zakonom o poreklu imovine, utvrdili podatke i o vlasništvu nad nepokretnostima, pokretnostima – dobili smo podatke o najskuplje prodatim motornim vozilima. Prikupili smo podatke iz APR – ko je vlasnik kojih akcija, kojih udela, koliko te akcije i udeli vrede“, rekao je Đinović.

On je istakao da će podaci dobijeni od turističkih agencija, o građanima koji su aranžmane plaćali više od 5.000 evra u poslednje tri godine, biti pridružene već prikupljenim podacima o fizičkim licima.

„Oni se nalaze u posebno izdvojenom serveru kojem pristup ima samo četvoro zaposlenih u Poreskoj upravi, uključujući i mene“, istakao je Đinović.

Pravnik Milan Antonijević za TV Prva navodi da Poreska uprava ima pravo da, po osnovu Zakona o poreklu imovine, utvrđuje određene podatke o građanima.

„Postavlja se pitanje prioriteta – da li su se utvrđivali mnogo ozbiljniji prekršaji u kojima možete naći veći broj lica, poput kupovine stanova. Podaci da se ogroman broj stanova u Beogradu kupuje za keš je prilično alarmantna, odatle je trebalo krenuti ako želite da na pravi način uvedete u javnost sporovođenje ovog zakona, mislim da to može dati dobre efekte, a ne ovako horizontalno i traženje ogromnog broja JMBG što može biti priličan problem kada gledate Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. S jedne strane imajte jasnu obavezu agencija da sarađuju, a s druge, ovo je pitanje za poverenika – da li oni u okviru Poreske uprave imaju sve moguće sertifikate da bi mogli da rukuju tim podacima“, naveo je Antonijević, ukazujući da osim nekretnina među prvima osnov za proveru treba da budu i ofšor kompanije, „Pandorini papiri“, i neki drugi podaci.

Đinović je ukazao da su poreznici već prikupili podatke o pokretnim, nepokretnim stvarima, vlasništvu u firmama, pozajmicama u slučaju kada je osnivač i direktor isto lice.

„Kontrolisali smo promet nepokretnosti u Srbiji u poslednje tri godine i utvrdili da za 600.000 nepokretnosti postoji utvrđen porez na prenos apsolutnih prava. Od tog broja, utvrdili smo da je u 3.500 slučajeva kupljena nepokretnost vrednija od 150.000 evra, a da su prihodi nikakvi ili minimalni. Obratićemo se i bankama da nam daju korisnike stambenih kredita. Ako je od te 3,5 hiljade, na primer dve hiljade nepokretnost kupilo na kredit, to je legitiman način uvećanja imovine. Onda ćemo se pozabaviti sa preostalih hiljadu i po. Tako sistem funkcioniše“, ističe Đinović.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare