Privreda u 2020: Ko su najveći dobitnici, a ko gubitnici zbog pandemije

Ekonomija 23. apr 202116:25 > 16:28 6 komentara
kafić knez mihailova beograd
N1

Iako su, posmatrano na nivou cele privrede, preduzetnici i preduzeća u Srbiji ostvarili profit u 2020. godini, pandemija koronavirusa je, kada je reč o poslovanju, svrstala firme u tri grupe delatnosti. U prvoj sektorskoj grupi su firme koje su značajno uvećale profit uprkos novim okolnostima poslovanja. To je slučaj sa trgovinskim firmama koje su zabeležile najveći profit, ali i onima u sektoru energetike kojima je dobit čak šestostruko porasla. U drugoj su preduzeća koja i dalje posluju u plusu, ali je njihova dobit znatno manja nego što je bila 2019, poput delatnosti nekretnina i rudarstva. Na kraju, treću grupu čine delatnosti na koje je pandemija direktno negativno uticala, što je rezultiralo značajnim gubicima u poslovanju tih preduzeća, prvenstveno u oblasti saobraćaja i smeštaja i ishrane.

Pandemija koronavirusa je na određeni broj sektora delovala stimulativno kada je reč o poslovanju, na drugu grupu delatnosti destimulativno, dok su preduzeća u trećoj grupi delatnosti otišla u negativno poslovanje, navela je Ružica Stamenković, registrator Registra finansijskih izveštaja predstavljajući rezultate poslovanja privrede u Srbiji tokom 2020. godine.

Većina sektora, i pored pojačane neizvesnosti usled pogoršane epidemiološke situacije, beleži pozitivno poslovanje, a pri tome je oko polovina njih uvećala profitabilnost u poređenju sa prethodnom godinom, pokazuju rezultati analize finansijskih izveštaja koje su privrednici dostavili Agenciji za privredne registre.

U prvoj grupi delatnosti, koji su ostvarili još veći profit u odnosu na 2019. godinu, nalazi se šest sektora.

„Na nivou sektora trgovine na veliko i malo ostvaren je najveći pozitivan neto rezultat u iznosu od 134,86 milijardi dinara dinara, koji je pritom veći za 81,4 odsto. Istovremeno, broj zaposlenih je povećan za 4.502 radnika, te je poslovao sa ukupno 227.618 radnika“, navela je Ružica Stamenković.

I sektor prerađivačke industrije je pokazao otpornost u kriznom periodu sa realizovanim dobitkom od 130,89 milijardi dinara, s tim da on beleži rast od 12,6 odsto, a u tom sektoru koji inače zapošljava najveći broj radnika (391.855) on je, prema podacima APR, i najviše uvećan – za 17.015 radnika.

„U sektoru građevinarstva je iskazan visok pozitivan neto rezultat od 58,48 milijardi dinara, što je za 72,6 odsto više od prošlogodišnjeg, a istovremeno i broj zaposlenih je porastao za 3.543 radnika (ukupno ih je 81.546). Značajan rast profitabilnosti (19,6 odsto) prisutan je u okviru sektora informisanja i komunikacija, u kome neto dobit iznosi 44,92 milijarde dinara, a taj sektor se ističe i prema povećanju broja zaposlenih za 11.729 radnika (ukupno 62.769)“, navela je Stamenković.

Ipak, najintenzivniji rast neto profita beleži sektor snabdevanja električnom energijom, čiji je dobitak povećan čak 6,6 puta i iznosi 26,17 milijardi dinara.

„Broj zaposlenih (38.392) u tom sektoru je smanjen za 571 radnika. Uspešnije je poslovao i sektor poljoprivrede, koji je prešao u zonu pozitivnog rezultata sa ostvarenih 9,7 milijardi dinara dobitka, nakon gubitka u prethodnoj godini od 4,65 milijardi dinara“, istakla je Ružica Stamanković.

Znatno smanjili profit

Iako su zadržali pozitivno poslovanje, lošije rezultate u poređenju sa prethodnom godinom iskazali su sektor poslovanja nekretninama i sektor rudarstva, koji beleže dobitak od 4,16 mmilijardi dinara, odnosno 1,16 milijardi dinara, što je svega 17,5 odsto, odnosno sedam odsto neto dobiti ostvarene godinu pre.

Znatno je manji dobitak i u sektoru umetnosti, zabave i rekreacije, gde iznosi 1,37 milijardi dinara, što je u nivou od 21,1 odsto dobitka prethodne godine.

Iz plusa u veliki minus

„Teret krize najteže su podneli sektor saobraćaja i skladištenja koji je iskazao gubitak od 11,54 milijarde dinara i sektor usluga smeštaja i ishrane, što uključuje hotelijere i ugostitelje sa neto gubitkom od 9,18 milijardi dinara“, istakla je Ružica Stamenković.

Poređenja radi, sektor saobraćaja je samo godinu pre poslovao u zoni ostvarenog neto profita od 11,39 milijardi dinara.

I sektor usluga smeštaja i ishrane je u 2019. bio u plusu – od 1,33 milijarde dinara.

 

APR

 

Kako su poslovala javna preduzeća

Uspešnije poslovanje u poređenju sa prethodnom godinom beleže javna preduzeća.

Prema podacima APR, 545 javnih preduzeća ukupno gledano ostvarila su neto profit od 29,61 milijardu dinara.

To je značajan rast s obzirom da su godinu pre – tokom 2019. – javna preduzeća upisala gubitak od 3,63 milijarde dinara.

APR

 

„Javna preduzeća su iz zone negativnog poslovanja prešla u zonu ostvarenog dobitka, koji čini 6,8 odsto dobiti cele privrede. U velikoj meri je – čak 2,4 puta – povećano obavljanje privredne delatnosti, odnosno poslovni rezultat tih preduzeća“, navela je registrator Registra finansijskih izveštaja.

Nastavljeno je i smanjenje broja zaposlenih u javnim preduzećima, tako da su, prema podacima koje je izlena APR,  zapošljavala 1.194 radnika manje u odnosu na prethodnu godinu ili ukupno – 114.451 radnika. Broj zaposlenih radnika u javnim preduzećima čini 9,4 odsto od ukupnog broja zaposlenih na nivou cele privrede.

Rast zarada

Kada je reč o zaposlenima, ukupan broj radnika u preduzetničkim radnjama i preduzećima koja su predala finansijske izveštaje za statističke potrebe za 2020. godinu je bio 1.217.954.

Analiza izveštaja koju je uradio APR pokazuje da je broj zaposlenih povećan za 43.592 radnika i to zahvaljujući, kako se ocenjuje –  sprovedenim ekonomskim merama za podršku privredi. Ovaj rast je 

Plate su u 2020. godini, na nivou cele privrede, porasle u proseku za – 9,5 odsto.

Privreda u Srbiji je u 2020. godini ostvarila pozitivan rezultat – neto dobit od 433,5 milijardi dinara.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare