Ni dinar iz gradskog budžeta za smanjenje broja privatnih ložišta u Beogradu

Ekonomija 09. jul 202119:20 7 komentara
N1

Sekretarijat za zaštitu životne sredine Grada Beograda pokrenuo je javnu nabavku 20 mernih stanica sa programskim rešenjem za proučavanje kvaliteta vazduha i predikciju zagađenja, čija procenjena vrednost iznosi 396,7 miliona dinara - 10 odsto godišnjeg gradskog budžeta za zaštitu životne sredine. Iz podataka koje je Sekretarijat dostavio portalu Nova.rs proizilazi da je za kupovinu stanica izdvojeno više novca nego što je dvogodišnjim budžetom predviđeno za te svrhe. Takođe, vidi se i da za smanjenje broja privatnih ložišta koja su glavni izvor zagađenja vazduha u prestonici nije izdvojen - ni dinar.

Grad Beograd izdvaja 400 miliona dinara za nabavku 20 mernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha, objavljeno je u javnoj nabavci. Rok za podnošenje ponuda ističe 23. jula. Javni poziv je raspisan na osnovu Programa kontrole kvaliteta vazduha koji je definisao Lokalnu mrežu od 35 mernih mesta.

Pročitajte još:

Sekretarijat za zaštitu životne sredine Grada Beograda, na pitanje Nova.rs koliko je stručno opravdana nabavka novih mernih stanica u Beogradu, s obzirom na to da se od ukupno 50 na nivou cele Srbije u glavnom gradu nalazi čak 16, odgovara da se tom kupovinom obezbeđuje poboljšanje kvaliteta informacija o zagađenju, što će pomoći da se lociraju dominantni izvori emisija štetnih čestica.

Milenko Jovanović, nekadašnji načelnik za kontrolu kvaliteta vazduha u Agenciji za zaštitu životne sredine, koji je učestvovao u nabavci i instalaciji oko 40 automatskih stanica za merenje kvaliteta vazduha širom Srbije ocenio je da je to stručno opravdano samo u slučaju viška budžetskih para, i to za dve do tri automatske stanice, ne i za 20. Prema njegovom mišljenju, da bi se donele i sprovele mere koje će poboljšati kvalitet vazduha nije potrebna nijedna nova stanica.

U javnom pozivu takođe je traženo da stanice poseduju program sa rešenjem za proučavanje kvaliteta vazduha i predikciju zagađenja. Na pitanje Nova.rs šta time dobijamo, da li i kako prognoza zagađenja može da pomogne da građani dišu čistiji vazduh, iz Sekretarijata odgovaraju da se predviđanjem epizodnih zagađenja na vreme mogu obavestiti građani i institucije, kao što su škole, vrtići i sportska društva, da bi mogli da smanje izlaganje zagađenom vazduhu.

Međutim, mnogo su interesantniji odgovori o tome na šta grad troši novac namenjen za ekologiju.

Na šta Grad troši novac

Na pitanje koliko je u poslednjih godinu dana Beograd uložio u monitoring kvaliteta vazduha navode da je u 2020. i 2021. godini za to opredeljeno 79.553.600 dinara.

Reč je, dakle, o pet puta manjoj sumi od one koja se sada izdvaja na kupovinu novih mernih stanica.

Nova.rs je Gradu uputila i pitanja koliko novca planira da potroši do kraja godine na suzbijanje izvora zagađenja, od čega najveći problem prave privatna ložišta, zatim toplane, saobraćaj…

U odgovoru se navodi da je Sekretarijat za zaštitu životne u 2021. godini obezbedio 50,5 miliona dinara za povećanje broja mernih stanica i mernih mesta za kontrolu kvaliteta vazduha i uz to 40 miliona dinara za uvođenje novih tehnika i tehnologija u monitoring vazduha.To ukupno iznosi 90,5 miliona dinara, što je 4,4 puta manje od novca koji je namenjen za kupovinu 20 novih mernih stanica, pa se postavlja pitanje odakle će biti izdvojeno ostalih 310 miliona.

Iz Sekretarijata dalje navode da će u toku ove godine za izgradnju prateće infrastrukture za upravljanje otpadom biti izdvojeno 28.036.942 dinara, za unapređenje infrastrukture za odlaganje i sortiranje otpada 221,5 miliona dinara, sanaciju divljih deponija 10 miliona dinara.

Na upravljanje otpadom ide oko 260 miliona, a druga značajna suma u visini od 215 miliona dinara opredeljena je za obnavljanje voznog parka JKP „Gradska čistoća“.

Za pošumljvanje Beograd izdvaja svega 26 miliona dinara, subvenciju za kupovinu bickala, trotineta, bicikala i trotineta sa pomoćnim električnim motorom 10 miliona dinara, sprovođenje Plana generalne regulacije sistema zelenih površina Beograda pet miliona dinara i favorizovanje zelene gradnje svega 2,02 miliona dinara.

Za zamenu privatnih ložišta namenjeno je – 0 dinara.

To znači da i sledeće zime Beograđani mogu da očekuju vazduh sličan onom koji su udisali prethodne, a koji je u određenim danima bivao i najzagađeniji na svetu, ocenjuje Nova.rs.

Mere, a ne stanice

Milenko Jovanović, nekadašnji načelnik za kontrolu kvaliteta vazduha u Agenciji za zaštitu životne sredine, koji je učestvovao u nabavci i instalaciji oko 40 automatskih stanica za merenje kvaliteta vazduha širom Srbije, za list „Nova“ nedavno je ocenio da sadašnji nivo monitoringa u Beogradu daje dovoljno informacija da bi se odmah pristupilo donošenju mera za njegovo poboljšanje, sa kojima se već kasni, prenosi Nova.rs.

Dodaje da bi nabavka novih stanica u ovom slučaju bila stručno opravdana samo u slučaju viška budžetskih para i to u smislu nabavke dve do tri nove stanice, ne i 20.

„Konkretno, ovde nedostaju mere, a ne stanice. Da bi se donele i sprovele neophodne mere koje će poboljšati kvalitet vazduha u Beogradu ne treba u ovom trenutku ni jedna nova stanica“, smatra Jovanović.

Napominje da u Beogradu postoji 6 automatskih stanica koje su u nadležnosti SEPA, koje zajedno sa 10 automatskih stanica lokalnog monitoringa Beograda čine dovoljnu i korektnu mrežu za neophodnu dijagnostiku i kasniju proveru uspešnosti mera. Osim toga, u čitavoj Srbiji ima svega oko 50 automatskih stanica.

„U pojedinim delovima grada nedostaje informacija o koncentracijama polutanata, pre svega suspendovanih čestica, kao što je Mladenovac, ali informacija o tome je već mogla biti dostupna postavljanjem uzorkivača PM čestica koji vredi maksimalo dva miliona dinara. Takođe je činjenica, da je u donaciji EU za ovaj segment planirana instalacija potpuno opremljene automatske stanice u Mladenovcu, kao i uzorkivač u regionu od Grocke ka Beogradu“, kaže i dodaje da je EU prepoznala objektivne razloge da se u celoj Srbiji aktivira još 17 automatskih stanica, što je manje nego što gradska vlast planira za Beograd.

Koliko je ovaj rashod neracionalan ilustruje podatakom da godišnji budžet Agencije za zaštitu životne sredine iznosi oko 410 miliona dinara.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare