Nešovanović: Kvadrati će pojeftiniti samo u slučaju crnog scenarija

Ekonomija 20. apr 202219:11 > 19:39 17 komentara
N1

Na kratak rok očekuje nas sigurno poskupljenje kvadrata. Na srednji rok, kaže Nebojša Nešovanović, direktor za procene u kompaniji CBRE u osam zemalja Jugoistočne Evrope, kretanje cena zavisiće od finansijske situacije - niko nije siguran kako će reagovati Evropska centralna banka i kako će se kretati finansijsko tržište, pa će cene nekretnina u Srbiji ići, procenjuje se - od blage stagnacije do nešto usporenijeg rasta. "Ako finansijska situacija bude zaista teška i države se budu teško zaduživale i okrenu se poslovnim bankama kao pre 10, 12 godina - to može da uspori tržište nekretnina i da drži cene na istom nivou kao sada. Ako ne bude toliko loše i likvidnost ostane na tržištu - imaćemo samo nešto blaži rast cena. Međutim, ako nam se desi crni scenario - cene mogu i da padnu, ali onda više nekretnine neće ni biti tema", ocenio je gost N1.

Korona je, kaže Nešovanović, već negde iza nas – to je kratkoročni poremećaj tržišta. Slično je i sa ratom u Ukrajini koji, iz ugla ekonomije, predstavlja kratkoročni poremećaj tržišta pre svega u lancima snabdevanja i troškova gradnje.

Pročitajte još:

„Ti troškovi gradnje utiču indirektno na rast cena nekretnina. Jer, nije više moguće graditi jeftine kvadrate tako da otpadaju projekti blizu tačke rentabilnosti. Drugi deo se odnosi na odlaganje dobrog dela projekata zbog nestabilnosti cena, što znači da će – ponuda stanova biti manja“, pojašnjava Nebojša Nešovanović, direktor za procene u kompaniji CBRE u osam zemalja Jugoistočne Evrope, specijalizovane za tržište nekretnina.

I dalje, kaže, imamo pritisak na cene.

„Dosta ljudi koji sede na kešu plaše se inflacije i beže u nekretnine. Tako da ćemo na kratak rok imati pritisak na rast cena. Na srednji rok očekuju nas velike turbulencije i na finansijskom tržištu Evrope i sveta dinamikom kakvu nismo imali“, navodi gost N1.

Rastu troškovi zaduživanja država.

„Evropska centralna banka najavila je promenu monetarne politike i tržišta već reaguju na to – raspoloživog novca već sad ima manje i možemo ga očekujemo po znatno drugačijim cenama. Sve manje ljudi će bežati iz keša u investicije, a sve više će sedeti na kešu da bi sačuvali svoju tekuću likvidnost i svoj biznis. Velike korporacije i krupni kapital već je usporio planove investiranja – čuva se likvidnost. Manji investitori, koji su najčešće i kupci nekretnina, još nisu spoznali tu realnost, tako da još imamo značajan pritisak na kupovine nekretnina“, ističe Nebojša Nešovanović.

Ko kupuje stanove

Gost N1 ukazuje na potrebu „sistemskog regulisanja stvari“ i potrebu o oživljavanja berze kao alternativnog izvora finansiranja, na koju bi se preusmerili finansijski investitori.

„Oni kupuju stanove ne da bi u njima živeli, već da bi stekli kapitalnu dobit. Oni su nelojalna konkurencija onima koji kupuju stan za život. Takvi investiori ulaskom na tžrište žele sve više da kupuju. Da bi tržište bilo pristupačno za ljude kojima treba stan, moramo da povećamo  ponudu stanova i izgradnju, ali i da oživimo berzu kako bi oni bar deo svojih sredstava preusmerili tamo“, navodi Nešovanović.

Ti finansijski investitori koji imaju po 100, 200 hiljada evra, imaju jedinu opciju za investiranje – nekretnine.

„Moramo da oživimo berzu i da taj deo elite preuzmerimo na nju – da ne sahranjuju kapital u beton i ciglu, već da razvijamo berzansko tržište i aktivirajući taj kapital pomognemo razvoj zemlje“, navodi Nešovanović.

Nove lokacije: Od Makiša do Višnjice

Država,kaže, treba da pomogne da se otvore nove lokacije za izgradnju, kao što je nekad bio Novi Beograd na kojem se masovno gradilo 70 godina.

„Trebaju nam nove lokacije, da zažive narednih 50 godina. To su prvesntveno Makiš, pa hipodrom, pa luka Beograd, Ada Huja, pa čak i Višnjička banja i Višnjica. Veliki prostor će se otvoriti za gradnju novih stanova“, konstatuje Nešovanović.

Međutim, na tim lokacijama je, kaže, sporno što nalaze „sa pogrešne strane reke“.

„Novi Beograd je novi poslovni centar grada – sva industrija se gradi u Pazovi, Inđiji, Dobanovcima, Banovcima, Šimanovcima. Dobar deo ljudi koji rade solidne poslove i mogu da priušte stan želeli bi da žive s leve strane Save. Dobar deo tražnje je sa te strane reke i treba da vidimo da obezbedimo novu ponudi za narednih 50 godina. To znači da nam treba novi Novi Beograd“, pojašnjava Nešovanović.

Trenutno se, kaže, najviše traže stanovi stanovi od 50 do 55 kvadrata, sa jednom spavaćom sobom, koji se grade dvostruko više nego pre deset godina.

„To je princip kapitala – kapital voli ono što je najlikvidnije, nije bitno kome trebaju takvi stanovi, dok god su oni najutrživiji i najlikvidniji oblik kapitala. Onda nam se projekti prilagođavaju kapitalu a ne potrebama ljudi“, pojašnjava gost N1.

Šta je bolje: starogradnja ili novogradnja

Stogradnja, navodi gost N1 – pogotovo novobeogradski blokovi građeni sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka, prilično su prilagodjeni životu – tu ima više  zelenila, sportskih terena pa ljudi koji žele da žive u nekretninama koju kupuje često se okreću starogradnji.

„U novogradnji je teško kupiti stan na kredit. Ljudi sa kešom su vrlo okrenuti novogradnji poučeni iskustvom da ako dođu rano i dođu čak i pre dozvole za gradnju – dobiće sigurno 15, 20 odsto kapitalne dobiti, što je sjajno na uloženi novac. Dobar deo gradnje nam se usmerio na te investitore i za njih je to isplativo“, navodi Nešovanović.

Svi ljudi koji moraju da sačekaju određeni stepen izgrađenosti nekretnine, pa da se potom obrate bankama – već , kaže, kasne za novogradnju…

Kada je reč o kvalitetu – gost N1 ističe da je građevinski gledano, novogradnja visokovalitetna i kvalitetnija od starogradnje.

„Ono što nije kvalitetnije su koeficijenti izgrađenosti. Nekada se na jednom kvadratu zemljišta gradilo  0,7 do 1,4 kvadrtata stambenog prostora. Danas se u novogradnji na kvadratu zemljišta gradi tri do 3,5 kvadrata stambenog prostora. To znači da na istom zemljištu gradite sad i tri puta više kvadrata nego nekada – sada mnogo više ljudi i betona imate na istom prostoru i donekle je manje humano živeti u novogradnji iako je gradnja kvalitetnija, materijali luksuzniji, a komšiluk poželjniji za bogate ljude. Imaju i garaže – a to sve starogradnja nema. Za nju se, međutim, odlučuju oni kojima treba zelenila i više prostora“, navodi Nebojša Nešovanović.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare