NALED: Polovina građana spremna da prijavi svog poslodavca zbog rada na crno

Ekonomija 10. maj 202215:04 > 17:51 1 komentar
koverat, plata na ruke, zarada, otkaz, mito, korupcija
Shutterstock

Gotovo svaki drugi građanin Srbije, odnosno njih 49 odsto, spremno je da prijavi svog poslodavca zbog zapošljavanja na crno, što je pomak u odnosu na period od pre pet godina, kada bi isto uradila tek trećina radnika, pokazalo je istraživanje Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED), predstavljeno danas.

Kako je rečeno, istraživanje o stavovima građana Srbije o sivoj ekonomiji pokazalo je da je najčešći razlog za neprijavljivanje strah od gubitka posla.

Pročitajte još:

„Građani koji nisu spremni da prijave poslodavca i dalje ističu kao najčešći razlog strah od gubitka posla, potom da to nije njihova briga, ali 10 odsto njih navodi da im odgovara da nisu prijavljeni, jer im je tako veća zarada“, kazao je predstavnik agencije Ipsos stratedžik marketing, koja je sprovela istraživanje, Vojislav Mihailović.

Istaknuto je i da je veću odlučnost da istupe protiv sive zone građani iskazuju i u ulozi kupaca.

Mihailović je kazao da iako 90 odsto građana ističe da redovno dobija fiskalni račun pri kupovini, gotovo polovina nema problem da ga zatraži kada to nije slučaj.

Takođe, 31 odsto građana je kazalo da bi prijavilo prodavca zbog neizdavanja fiskalnog računa, što je bolji učinak u poređenju sa istraživanjem iz 2017, kada se za ovu opciju opredelilo oko petina ispitanika.

„Skoro polovina građana Srbije veruje da se u poslednjih godinu dana obim sive ekonomije u zemlji smanjio, dok nešto manje od 40 odsto misli da se siva ekonomija u tom periodu povećala“, rekao je Mihailović.

Istraživanje o stavovima građana Srbije o sivoj ekonomiji pokazalo je da ispitani misle da je siva ekonomija najzastuplenija u građevinarstvu, što smatra njih 49 odsto, kao i trgovini na malo, to je ocenilo njih 34 odsto.

„Tu su potom, ugostiteljstvo, zanatske usluge, advokatura“, kazao je Mihailović.

Istakao je i da oko dve trećine građana smatra da siva ekonomija nije opravdana, dok oko četvrtine ispitanih i dalje veruje da je siva ekonomija opravdana, što je slično rezultatima iz 2017. godine.

„Istovremeno, skoro 60 odsto građana veruje da je rad u sivoj zoni način preživljavanja za siromašne građane“, rekao je Mihailović.

Kako je naveo, ipak se većina građana slaže sa negativnim posledicama sive ekonomije, pa se tako skoro 80 odsto građana slaže da su zbog rada na crno ugrožena prava radnika, u istom procentu građani misle i da siva ekonomija smanjuje poreske prihode države i ugrožavaju rad preduzeća koja posluju legalno, ali i da ugrožava zdravlje i bezbednost jer proizvodi ne prolaze kontrolu kvaliteta i ispravnosti.

Istraživanje je pokazalo, kako je dodao, i da je broj zaposlenih građana Srbije koji zaradu dobijaju na tekući račun povećan sa 68 odsto u 2017. godini na 80 procenata u ovoj godini.

„Oko 10 odsto ispitanih navelo je da zaradu još prima na ruke, dok je 2017. godine to navodilo 17 odsto ispitanih“, kazao je Mihailović.

Prema njegovim rečima, najveći broj građana Srbije kada misli na sivu ekonomiju misli na neprijavljivanje radnika, odnosno prijavu radnika na manji niznos zarade, ali i se navodi i izbegavanje plaćanja poreza i PDV-a ili prodaja robe na crno, bez fiskalnih računa.

„Važno je istaći, da određeni broj ljudi vidi sivu ekonomiju kao način preživljavanja, odnosno snalaženje“, kazao je on.

Mihailović je naveo i da je primetan porast broja građana koji smatraju da država pravilno troši novac iz budžeta, njih 25 odsto, dok se na 26 odsto smanjio procenat onih koji smatraju da to nije slučaj.

„I dalje oko polovine građana ne može da da odgovor, jer se to, smatraju, ne radi na transparentan način“, rekao je on.

Predsednik Naučnog veća NALED-a Dušan Vujović istakao je da ohrabruju pozitivni trendovi i da je za suzbijanje sive ekonomije najvažnije otkriti je na samom početku, pre nego što uđe u ekonomske tokove.

„U vreme kad sam bio ministar, imali smo 700.000 ljudi koji su zvanično radili za minimalac, iako su ekonomski pokazatelji ukazivali da je taj posao trebalo naplatiti više. Ostatak novca su morali da prime na neki drugi način. To je samo jedan od vidova utaje i složeniji deo jeste da okrijemo trag tog novca. Na primer, država bi mogla da smanji porez i doprinose na plate, kada bi više ljudi plaćalo doprinose“, rekao je Vujović.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare