Najveće industrije sveta – podela, vrednosti i tržišne prilike

Ekonomija 16. apr 202112:36 1 komentar
Freeimages / Rick Tolboom

Poznavanje industrije i njenih sektora znatno olakšava način na koji ljudi danas ulažu svoj novac. Takođe, ovo može biti i od velikog značaja mladim ljudima koji tek biraju posao i industriju u kojoj žele da se ostvare zbog vrlo jasnog pregleda tržišnih prilika i vrednosti.

Ljudima je pojavom masovnih medija i društvenih mreža znatno približeno poznavnje svetskih ekonomskih prilika i tokova. Gotovo da ne prođe dan, a da se u nekom od vodećih medija ne pojavi članak o najvećim svetskim kompanijama kao što su Google, Amazon ili Tesla. Iako je nesporno da su to najuspešnije kompanije često se dešava veštački rast idustrijskih sektora u kojima se te kompanije nalaze koji je uslovljen velikom marketinškom eksponiranošću.

Bitcoin

Takav primer danas je pojava Bitcoina i njegov nagli rast vrednosti koji je zasnovan na potražnji, marketinškoj potpori i trenutnoj situaciji sa aktuelnom pandemijom, što nameće pitanje koliko je njegova trenutna vrednost održiva. Tržišna vrednost Bitcoina je u poslednjih godinu dana porasla tačno deset puta i tako jedan sada vredi oko 63 hiljade dolara, sa tim da je ovo povratak na iznos od 14. marta 2021. nakon čega je kroz nekoliko dana vrednost pala za velikih 10 hiljada dolara.

Trenutna tržišna vrednost svih kriptovaluta je 2,16 triliona dolara, dok je kompletna tržišna vrednost Bitcoina preko trilion dolara i ubedljivo mu je najmanje vremena trebalo da dostigne tu cifru, samo 12 godina. Primera radi, kompaniji Google je trebalo dvadeset jedna godina, Amazonu dvadeset četiri, Appleu četrdeset dve i Majkrosoftu četrdeset četiri godine.

U prilog ovoj defakto rastućoj industriji ide i trenutna udarna vest da je kompanija Coinbase izašla sa javnom ponudom na berzu (14. april 2021) sa početnom vrednošću od 85 milijardi dolara (381 dolar po akciji) i u toku svog prvog dana dostigla vrednost po akciji od čak 429 dolara po akciji. Dan je ipak završila u padu (328 dolara po akciji) sa ukupnom vrednošću od oko 62 milijarde dolara, što je stavlja u gornji deo liste najvećih američkih kompanija S&P 500.

Stručnjaci iz oblasti finansija su duboko podeljeni oko daljeg razvoja tržišta kriptovaluta i dok mu jedni predviđaju globalnu dominaciju drugi konstatuju da je njegova vrednost neutemeljena, trenutna i da je samo pitanje vremena kada će se desiti veliki ponovni pad vrednosti.

Da bi se izbegle zamke koje donose „popularne“ industrije veoma je važno poznavnje strukture kompletne svetske industrije, njenih sektora, mogućnosti i njihove vrednosti u novcu.

Neke od najvećih industrija

Za razliku od ove nove, popularne inudstrije koja još nije dostigla status „potpuno sigurne“ za investiranje i poslovanje uopšte, postoje i one stare, neke i vekovima prisutne koje takođe beleže rast u proteklih godina kao što su trgovina nekretninama, građevinska industrija, automobilska industrija, IT industrija, prehrambena industrija, finansijski sektor (banke, osiguranja, investicioni fondovi…), medicinska/zdravstvena industrija, eksploatacija i prerada nafte i gasa, online-elektronska trgovina/E-trgovina…

IT

Trenutno najpopularniju, globalnu IT industriju sajt statista.com procenjuje na oko pet triliona dolara. Najveći deo tržišta, 33 odsto, očekivano čine firme iz Severne Amerike (SAD , Kanada i Meksiko). Azija zauzima 32 odsto, a Evropa 22 odsto. Najveće kompanije ove industrije su Microsoft, Oracle, IBM, SAP…

E-trgovina

Uz IT svakako najpopularnija je E-trgovina koja doživljava pravi vrhunac u poslednjoj deceniji. U 2020. godini prodaja preko E-trgovine je na globalnom nivou iznosila oko 4,3 triliona dolara što predstavlja rast od 27 odsto. U 2021. godini očekuje se blagi rast tržišta i da će cifra premašiti pet triliona, a do 2024. da ide i preko 6,5 triliona dolara.

Najveće tržište je Kina koja ostvaruje 57 odsto globalne E-trgovine (oko 2,8 triliona dolara), a po podacima sa sajta emarketer.com Kina će ove godine postati prva zemlja koja je ostvarila više od pola (52,1 odsto) transakcija u maloprodaji digitalno. Uz Kinu najveće tržište su SAD. emarketer.com takođe navodi da najveći rast ove industrije u 2020. godini beleži Latinska Amerika (36,7 odsto), iako beleži blagi pad u maloprodaji uopšte. U Argentini je prošle godine E-prodaja porasla 79 odsto.

Celokupna vrednost ove industrije po proceni sajta grandviewresearch.com je iznosila 9,09 triliona dolara 2019. godine. Najveće kompanije koje se bave E-trgovinom su Amazon, JD.com, Alibaba, Suning.com, Rakuten, e-Bay, Meituan-Dianping …

Automobilska industrija

Automobilska industrija takođe beleži rast u proteklom period, iako je prethodnih godina bila u znatnom padu. Za rast ovog tržišta najviše je zaslužna kompanija Tesla koja danas vredi 702,83 milijarde dolara. U narednih nekoliko godina kompaniji se predviđa rast od dva do tri puta.

Dominacija Tesle na ovom tržištu se najbolje vidi kada se pokaže podatak da druga najveća kompanija Toyota ima tri puta manju tržišnu vrednost, 218,08 milijardi, a treća, Volkswagen 158,99 milijardi. Zbir vrednonosti najvećih kompanija ove industrije od drugog do sedmog mesta je i dalje dosta manji od vrednosti Tesle.

Cela industrija je procenjena na između 2,2 i 3 triliona dolara. Velika razlika u proceni je posledica nedovoljno dobro definisanog obima same industrije.

Prehrambena i poljoprivredna industrija

Vrednost prehrambene i poljoprivredne industrije je 2018. godine iznosila 8,7 triliona dolara po podacima istraživanja Plunkett Research estimates.

Slično istraživanje je uradio prnewswire.com, samo što su se oni pod industrijom naveli proizvodnju hrane, pića i njihovu distribuciju što je rezultiralo znatno manjom cifrom. Njihova procena je 5,94 triliona dolara u 2019. godini i 6,1 trilion u 2020. godini, što predstavlja jako mali rast zbog usporavanja globalne ekonomije usled pandemije.

U narednom periodu oni predviđaju oporavak privrede i rast od sedam odsto, što predstavlja cifru od 7,5 triliona dolara u 2023. godini.

Finansijski servis

Finansijski servis kao industrija isto kao i automobilska industrija nema dovoljno dobro ustanovljene krajnje granice svog sadržaja i zato nema potpuno preciznih podataka o ukupnoj vrednosti. Trenutna procena ove industrije je između 23 i 24 triliona dolara.

Na sajtu marketscreener.com u njihovom izveštaju i analizi se nalazi podatak o rastu tržišta od šest odsto do 2022. godine i tada bi po njihovoj računici tržište vredelo 26,5 triliona dolara. Kao najveći razlog pretpostavke ovog rasta se navodi nastavak trenda naglog rasta kineskih kompanija na ovom tržištu.

Po nekim proračunima do 2025. godine ova industrija će vredeti 28,5 triliona dolara. Bankarski sektor u ovoj industriji je najveći i iznosi nešto ispod osam triliona dolara (investopedia.com), a prvi do njega je sektor osiguranja sa vrednošću od 5,8 triliona dolara (statista.com). Najveće kompanije su Berkshire Hathaway, Ping An Insurance Group, Allianz, Bank of America, JP Morgan Chase, China Construction Bank, HSBC…

Građevinska industrija

Građevinska industrija po procenama businesswire.com (kompanije u vlasništvu Berkshire Hathaway) će tek dostići vrednost od 10,5 triliona dolara 2023. godine, dok je po thebusinessresearchcompany.com ta cifra 2019. godine bila 12,74 triliona dolara uz blag pad u 2020. godini ( 12,63 triliona) uzrokovan pandemijom. Oni najavljuju rast tržišta od 7,5 odsto od 2021. godine i predviđaju mu vrednost 15,48 triliona dolara.

Global Construction Perspectives and Oxford Economics predviđa rast veliki rast i globalnu vrednost 15,5 triliona dolara do 2030. godine. Vodeće zemlje u ovoj industriji su Kina, SAD i Indija (ove zemlje čine 57 odsto svetskog rasta). Kini se predviđa mali rast (ona trenutno izvodi ubedljivo najviše radova), dok se SAD predvidja veći rast u narednih petnaest godina.

Najviše velikih kompanija dolazi iz Azije. Najveće kompanije su China State Construction Engineering Corp. , China Railway Group, China Communications Construction Group, Vinci, ASC, Bouygues, Bechtel, Technip FMC, Samsung, Strabag SE, Skanska AB, Kajima…

Uz građevinsku industriju idu i nekretnine i celokupno tržište oko njih. Ova industrija po izveštaju MSCI iz 2019 godine ima vrednost oko 9,6 triliona dolara. Postoje takođe i druga istraživanja koja navode znatno manju cifru od 2,7 triliona dolara u 2021. godini i pretpostavku rasta do 2025. godine do 3,7 triliona. Ove cifre se takođe razlikuju zbog različito definisanisane širine poslovanja koje ova industrija obuhvata.

Medicinska

Medicinska/industrija zdravstvene zaštite je po istraživanju businesswire.com 2018. godine imala ukupnu tržišnu vrednost 8,45 triliona dolara. Ovoj industriji se predviđa godišnji rast od 8,9 odsto i vrednost od 11,9 triliona dolara do 2022. godine. Najveći i najbrži rast se beleži na teritoriji Azije i Afrike (preko 13 odsto), a najveća tržišta su Severna Amerika i Zapadna Evropa. Najveće kompanije ove industrije su CVS Health, UnitedHealth Group, McKesson, AmerisourceBergen, Johnson & Johnson…

Prerada nafte

Industrija prerada nafte i gasa je u 2020. godini pretrpela pravi kolaps u poslovanju i velike gubitke uzrokovane pandemijom korona virusa. Godinu je završila sa tržišnom vrednošću od oko 4,6 triliona dolara. U 2021. godini se očekuje značajan rast i oporavak. Predviđa se vrednost od oko 5,87 miljardi dolara, a do 2025. godine se očekuje godišnji rast od šest odsto i vrednost od 7,4 triliona dolara.

Najveće kompanije su China Petroleum & Chemical Corp. , PetroChina Co. , Saudi Aramco, Royal Dutch Shell, Exxon Mobil Corp…

Upravo zbog nedovoljno dobro definisanog obima pojedinih idustrija ustanovljene su medjunarodno priznate klasifikacije koje najpreciznije mogu predstaviti sektore industrija i njihovu vrednost.

Zvanična podela industrija

U svetu je danas poznato nekoliko raziličitih profesionalnih principa klasifikacije globalne industrije. Neki od njih su SIC (Standard Industrial Classification), TRBC (The Refinitiv Business Classification), a dva najpriznatija, najpoznatija i vodeća su ICB (Industry Classification Benchmark) i GICS (Global Industry Classification Standard).

ICB je razvijen u saradnji Dow Jones-a i FTSE (Financial Times Stock Exchange), dok je GISC napravljen 1999. godine od strane MSCI (Morgan Stanley Capital International) i S&P (Standard and Poor) i do danas predstavljaju najveću konkurenciju jedan drugom iako je razlika u metodu rada minimalna.

Struktura ICB-a

ICB podrazumeva 10 „industrija“, njihovih 19 supersektora, 41 sektor i 114 podsektora.

Industrije su: Nafta i Gas, Materijali (rude, plemeniti metali, hemikalije…), Proizvodnja (gradjevinski material, inudstijska mašinerija, transport, pruge, aero oprema, oružije…), Roba široke potrošnje (hrana, piće, automobile, auto delovi, nameštaj, odeća, obuća, kozmetika, parfemi, duvan…), Zdravstvena nega-zdravstvo (oprema, instrumenti, farmaceutska ind. , biotehnologija…), Potrošačke usluge ( maloprodaja lekova, garderobe, namiirnica, nakita, mediji, izdavačke kuće, novine, turizam, hoteli, kockanje, restorani i barovi…), Telekomunikacije (telefon, proizvodnja telefona, infrasturktura, sateliti…), Komunalna industrija/ instalacije (električna energija, obnovljivi izvori energije, voda…), Finansije (banke, osiguranja, nekretnine, finansijske usluge, ivesticioni servisi, firme za upravljanje kapitalom…) i Tehnologija ( internet, softver, hardver, informacione tehnologije, telekomunikaciona oprema…).

ICB je prihvaćen na berzama kao što su Euronext, London Stock Exch., Taiwan Stock Ex., Singapore Stock Ex., Johannesburh Stock Ex., SIX Swiss Ex., Cyprus Stock Ex., Borsa Italiana, Kuwait Stock Ex., NASDAQ OMX, Athens Stock Exchange.

Struktura GISC

GISC, daleko popularniji metod od ICB-a je globalnu industriju podelio na 11 sektora u 24 industrijske grupe, 69 industrija i 158 pod industrija. Svaka od ovih podela u ovom sistemu ima svoj broj koji olakšava snalaženje.

Sektori su:

Energija – dve industrije. Vrednost tržišta je 2,44 triliona dolara. U odnosu na 2016. godinu trenutno je u padu od 24,32 odsto.

Materijali – pet industrija. Vrednost tržišta je 2,65 triliona dolara. U odnosu na 2016. godinu trenutno beleži rast od 79 odsto.

Proizvodnja – četrnaest industrija. Vrednost tržišta je 5,94 triliona dolara. Trenutni rast od 77,9 odsto u poslednjih pet godina.

Potrošačka „diskrecija” (termin koji predstavlja sve ono što ostane kupcu od novca nakon plaćenih svih dažbina, prizvodi za lično zadovljstvo) – jedanaest industrija- Vrednost tržišta je 9,07 triliona dolara. Trenutni rast od 131,8 odsto/5 godina.

Potrošačke „spajalice“ (hrana, piće, duvan, kozmetika…) – šest industrija. Vrednost tržišta je 4,40 triliona dolara. Trenutni rast od 29 odsto/5 godina.

Zdravstvena nega/zdravstvo – šest industrija. Vrednost tržišta je 7,49 triliona dolara. Trenutni rast od 72,6 odsto/5 godina.

Finansije – sedam industrija. Vrednost tržišta je 8, 26 triliona dolara. Trenutni rast od 95,44 odsto/5 godina.

Informacione tehnologije – šest industrija. Vrednost tržišta je 14,43 triliona dolara. Trenutni rast od 243,2 odsto/5 godina.

Komunikacijske usluge – pet industrija. Vrednost tržišta je 6,42 triliona dolara. Trenutni rast od 49 odsto/5 godina.

Komunalna industrija/ instalacije – pet industrija. Vrednost tržišta je 1,62 triliona dolara. Trenutni rast od 34,6 odsto/5 godina.

Nekretnine – dve industrije. Vrednost tržišta je 1,55 triliona dolara. Nema podataka o rastu.

*cifre GISC su unete 14.4.2021. i odnose se na tržište SAD.

*svi podaci navedeni u tekstu su podložni naglim promenama.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare