MMF upozorio na rast kamatnih stopa – hoće li poskupeti krediti u Srbiji?

Ekonomija 20. maj 202119:33 11 komentara

Globalna ekonomija već je počela da pokazuje znake oporavka, a Sjedinjene Američke Države i Kina - dva su najveća pokretača tog oporavka. Međutim, iako su prognoze za svetsku privredu optimistične nakon perioda krize - Međunarodni monetarni fond upozorio je da bi države trebalo da se "spreme" za potencijalni rast kamatnih stopa. Da li takav trend treba da očekujemo i u Srbiji? Da li to znači da će i krediti biti skuplji?

Ako ste i vi među 130.000 građana Srbije koji u ovom trenutku imaju stambeni kredit, pad kamatnih stopa, odnosno Euribora, odrazio se i na vašu ratu, koja bi zbog poslednjih dešavanja i na globalnom ekonomskom tržištu, trebalo da bude manja nego ranije.

Niskim kamatnim stopama centralne banke pokušavaju da pospeše ekonomsku aktivnost, a takav scenario već smo videli nakon krize 2008. godine. Ipak, Međunarodni monetarni fond izašao je sa upozorenjima da će period niskih kamata uskoro biti završen.

„Trebalo bi da se pripremimo za rast kamatnih stopa. Posebno je važno pratiti kamatne stope u Sjedinjenim Američkim Državama, jer tamo postoji značajno kretanje. Države koje još ne beleže rast i koje imaju nagomilane dugove, mogle bi se naći u dosta teškoj situaciji u potencijalnom okruženju rastućih kamatnih stopa“, navela je predsednica MMF-a Kristalina Georgieva.

Kamatne stope u Srbiji prate evropske, što znači da ukoliko kamate u Evropi krenu „na gore“, istom putanjom će ići i kamate u Srbiji. To se reflektuje na srpski finansisjki sistem, zato što, kako ocenjuje profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić, nije urađeno dovoljno na dinarizaciji domaćeg finansijskog sistema.

Pročitajte i:

„Da smo uradili dinarizaciju domaćeg finansijskog sistema, nas bi se kretanje na Euribor tržištu i to šta radi Evropska centralna banka mnogo manje ticalo, jer bismo polako i postepeno preveli domaći finansijski sistem u stanje normalnosti. A normalnost je ta da ako koristimo domaću valutu u plaćanjima – treba da je koristimo i u kreditiranju i u izmirivanju obaveza i u obračunima i u čuvanju vrednosti odnosno štednji. U svim funkcijama novca“, smatra profesor Ekonomskog fakulteta, bivši guverner NBS Dejan Šoškić.

Ali, kakve su šanse da se u ovom trenutku ostvare predviđanja MMF-a? Ekonomski stručnjaci imaju jednoglasan stav – prognoze treba uzeti sa rezervom.

„Kamate rastu iz dva razloga – jedan je oporavak svetske ekonomije, one su i prvenstveno pale zato što smo ušli u jednu veliku depresiju sa koronavirusom i onda su zato pale na jako niske nivoe. Kada krene taj oporavak, kada ekonomija krene da se oporavlja na svetskom nivou i kamate će rasti. Drugi razlog je inflacija – ili moguća inflacija, imamo sada prve znake da se inflacija povećava i kamate onda rastu da bi pokrile tu inflaciju. One moraju biti malo više od inflacije“, objasnio je ekonomista Slaviša Tasić.

Grubišić: Srbija treba da bude na oprezu

Vremena su i dalje neizvesna zbog pandemije koronavirusa – a u neizvsnosti kamatne stope se ne podižu, kaže za N1 profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić. Dodaje da se do kraja godine skok ne može očekivati, ali da i Srbija treba da bude na oprezu. Kada kamate porastu – zaduživanje će biti skuplje.

„Dok je inflacija niska, dok postoji velika neizvesnost, nije realno očekivanje da će kamatne stope skočiti u predvidljivom roku. Konkretnije rečeno, možemo da kažemo – ove godine. Kada bude ta targetirana inflacija, očekivana inflacija centralnih banaka – prvenstveno mi gledamo ka Evropskoj centralnoj banci, jer smo uglavnom svi vezani za evro – kada bude blizu dva ili bude prešla dva, može se očekivati podizanje kamatnih stopa“, kaže Grubišić.

Tada će krediti biti skuplji, a skočiće i rate – kako za državu i privredu, tako i za građane. Najveće posledice imaće one zemlje koje su se, zaključuju ekonomisti, neumereno zaduživale i vodile se idejom da će istorijski niske kamate trajati mnogo duže.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare