Milanović: Ne upravlja se zdravstvom kao hotelom

Ekonomija 29. dec 202022:33 > 30. dec 2020 11:34 0 komentara
Branko Milanović
N1

Jedan od vodećih svetskih ekonomista i istraživača za oblast nejednakosti Branko Milanović izjavio je u emisiji N1 Direktno da će se efekti pandemije koronavirusa osećati mnogo dugo, kao i da će doći do određenih promena u poslovanju, u kojima Srbija može da ima svoju šansu. On je ocenio da Srbija neće u skorijoj budućnosti postati članica EU.

On je govoreći o šansama za ulazak Srbije u EU ponovio da naša zemlja nema objektivnu šansu da uđe u nju u sledećih 20 ili 30 godina.

„Kada pogledate objektivne okolnosti, Evropska unija je unutar sebe u nesređenoj situaciji. Pre tome, oni prvo moraju da srede svoju situaciju. Drugo, imaju nesređenu situaciju sa svim zemljama koje je primila, a koje su sve u jugoistočnoj Evropi. Recimo, zapadna Evropa ima problem sa Mađarskom i Poljskom, a sada se taj problem pojavio i sa Bugarskom. Prema tome, postoji nezadovoljstvo zbog istočnoevropskih zemalja, sa stanovišta Zapada, i načina na koji su one prišle Evropskoj uniji“, rekao je Milanović i dodao da je nesređenost novih članica EU doprinela nesređenosti unutar evropske zajednice naroda.

„Kada pogledate te objektivne okolnosti, teško je zamisliti scenario u kome ćete imati primanje novih članica u jednu nesređenu sredinu i zato ne verujem da će to (priključenje Srbije EU) biti u skoroj budućnosti“.

Naveo je da bi svi hteli da zaborave period pandemije, ali se to po njemu, neće desiti, i posledice će se dugo osećati.

„Svi mi bi najviše voleli da imamo potpuni prekid između 2020. i 2021. godine, kao da ih nožem odsečemo i da bude drugačije. Nažalost, pandemija će se nastaviti i efekti će trajati mnogo duže. Naravno, postoje mnoge razlike između istočne Azije, koja se dobro nosila sa pandemijom, i Evrope i Amerike, koje su imale loše rezultate. Čak bih rekao da je teško reći ko je uradio stvari lošije“, naveo je Milanović.

Prema njegovim rečima, stvari nikada neće biti kao ranije i razlike će biti velike kada se pandemija završi i između onoga što je bilo pre nje.

„Globalizacija će se promeniti, i ovakva vrsta kontakta, odnosno rada na distanci će postati mnogo češća. Nije da se ljudi neće vratiti na svoja radna mesta, ali će ljudi raditi mnogo više na distanci. Isto tako će se promeniti predavanja, odnosno sve veći broj univerziteta će imati samo onlajn predavanja. Drugo što se promenilo su odnosi između Amerike i Kine, i treće su veze između kapitala i proizvodnje koje se povezuju preko celog sveta“, rekao je Milanović.

Navodi mišljenja menadžera koji ocenjuju da će nakon pandemije 30 odsto poslova ostati da se radi na distanci, i dodaje da Srbija može da ima tu svoju šansu jer ima dosta IT kompanija.

„I unutar Amerike može biti velikih razlika, jer ako možete da radite onlajn, onda vam je jefitnije i bolje da živite u mnogo manjem mestu, koje je jeftinije, nego što bi imali u Njujorku. S druge strane, kompanija može da diferencira plate, da može da vas plati manje ako živite u Arizoni, i može da vas plati više ukoliko ste fizički u Njujorku“, smatra Milanović.

Ono što je kriza donela, to je otkrivanje novih radnih mesta, kao što je dostava hrane, u kojoj su na hiljade ljudi našle zaposlenje. Kao primer navodi kompaniju Amazon, koja je zaposlila nekoliko stotina hiljada novih radnika od početka pandemije.

Podseća da su se trgovinski lanci loše snašli na početku pandemije, jer su shvatili da veoma veliki broj artikala zavisi od Kine, i smatra da će se način razmišljanja u trgovini promeniti u Evropskoj uniji i SAD.

Mogućnost proširenja broja studenata

Govoreći o onlajn predavanjima, kaže da je bilo teško u početku, ali napominje da „kao i na druge stvari u životu, čovek se navikne“.

„Više volim direktna predavanja, ali s druge strane, ovo nije bilo toliko loše. Studenti su učestvovali, ja ih vidim, i oni vide mene“, pojašnjava on i dodaje da su postojali univerziteti u kojima bi profesori odlazili na fakultet i fizički bili na bini, dok bi studenti onlajn slušali njegovo predavanje.

U takvoj vrsti predavanja vidi mogućnost i da univerziteti prošire broj studenata jer postoje mnogo mogućnosti da studenti učestvuju aktivno u programu i predavanjima. Navodi i da će verovatno cene biti manje.

„Ako imate predavača koji predaje za 50 studenata, a može da predaje i za 300,  mislim da će i cena biti niža, i da će studenti moći da budu bilo gde“, smatra on.

Ipak, ocenjuje da je kvalitet onlajn predavanja niži, jer studenti nemaju mogućnost da postavljaju više pitanja i interakcija je mnogo lošija.

„Nivo komunikacije je mnogo slabiji“, uveren je Milanović.

Komentarišući promene koje bi mogle uslediti nakon pandemije, on ukazuje na primer hotelijerske industrije i saobraćaja, koje su najviše ugrožene krizom, ali pretpostavlja da će se one postepeno oporaviti.

„Postoji i druga verzija, da će oporavak biti kao slovo ‘H’, da će neke industrije veoma brzo otići nagore, odnosno naviše, a da će neke otići nadole i da će imati sporiji period oporavka“, ocenjuje Milanović.

„Mislim da će svima nama trebati vremena da se svemu tome vratimo. S druge strane, slična epidemija od 1918. i 1919. godine se veoma zaboravila i mislim da će ljudi veoma brzo zaboraviti i ovu. Nisam pesimista i mislim da ćemo se veoma brzo vratiti onamo gde smo bili“, ukazuje naš sagovornik.

Govoreći o oporavku ekonomije, navodi primer azijskih zemalja, koije su se trudile da prvo pokušaju da iskorene ili da minimalizuju pandemiju, pa da onda pokrenu ekonomiju, i to se prema njegovom mišljenju pokazalo uspešnim.

„Kina će imati rast od dva do tri procenta, a Amerika će imati pad od osam procenata. Amerika je odlagala da se suoči sa tim stvarima i ima više od 300.000 mrtvih i 17 ili 18 miliona slučajeva i pad BDP-a“, naglašava Milanović.

Srbija napravila katastrofalnu grešku u maju

Govoreći o situaciji u Srbiji, navodi da je katastrofalna greška načinjena u maju kada je otvoreno „sve“.

„Ali, ostale stvari ako se pogledaju, ne može se reći da je Srbija bila lošija nego većina drugih evropskih zemalja. Na kraju krajeva, i one su pravile iste greške“, naglašava on a kao primer navodi Nemačku koja je na početku pandemije smatrana kao veoma dobra, a nakon toga se situacija rapidno pogoršala.

„Nemam utisak da je Srbija bila lošija nego druge evropske zemlje“, ocenjuje Milanović.

On je napomenuo da su se neki izveštaji o spremnosti zemalja na epidemiju pokazala potpuno pogrešnim, i one koje su se pokazale da su veoma spremne, kao SAD i Velika Britanija, a bile su veoma loše, dok su Vijetnam i Tajland bili nisko plasirani, a bili su mnogo bolji“, kazao je naš sagovornik.

Komentarišući standard građana posle koronavirusa, on ukazuje da podaci govore da Kina ide napred, a da zemlje Zapada i Indija imaju negativni rast. To će prema njemu, doprineti izjednačavanju standarda između Kine i SAD, ali će Indija i Afrika osiromašiti.

„Za srednji stalež na zapadu će se situacija pogoršati, jer će globalizacija rada značiti lošije uslove i plate tog srednjeg sloja“, kaže on.

Što se tiče situacije u Srbiji, podvlači da su najave državnog vrha o liderstvu u ekonomiji poprilično nerealne.

„Ne treba zaboraviti kakve smo greške pravili, kada je bila finasijska kriza a kada su neki ljudi rekli da je to prilika za poboljšanje. A istina je da je Srbija, kao i cela Evropa ušla u krizu i negativan rast. Veoma je teško zamisliti da ako imate negativan rast sa najvećim trgovinskim partnerima, da ćete vi imati pozitivan rast. Prema tome, mi smo uvek bili vezani za rast suseda sa kojima trgujemo puno. Mislim da će sledeće dve godine biti prilično teške“, poručuje Milanović.

Smatra da Srbija ima šansu za oporavkom zahvaljujući promenama koje će uslediti u načinu rada, ali napominje da je to nedovoljno da se izmeni opšta ekonomska slika naše zemlje u narednim godinama.

Ističe da se centralno rukovođenje državama u situacijama krize, kao što je ova, često pokazalo uspešnije nego u onim koje su potpuno decentralizovane.

„Problem u Americi je bio problem nejasnosti upravljanja različitim nivoima. Imate savezni nivo, državni novi, pa opštinski nivo. Ti nivoi su donosili potpuno kotradiktorne odluke. Imate situaciju da se takvo upravljanje pokazalo neuspešnim“, kaže Milanović, i dodaje da postoje razlike i u nedemokratskim zemljama, među kojima postoje velike razlike u upravljanju krizom, neke su bile uspešne, a neke – ne.

Prema njegovom mišljenju, pandemija koronavirusa će doprineti i ulaganju u zdravstvene sisteme, kao i da će se sistemi u budućnosti menjati.

„Vi ne možete sistem zdravstva da pravite na način na koji recimo proizvodite cipele. Morate da imate redudantnost, višak, kako bi mogli da reagujete“, podvlači on.

„Kada se radi o životima ljudi, vi ne možete da imate zdravstveni sistem kojim rukovodite kao i hotelom“, zaključuje Milanović.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!